Hoće li se arapski turisti vratiti?
21. august 2020
Arapski turisti obožavaju Bavarsku. Već godinama bogati turisti iz zemalja Perzijskog zaljeva dolaze u Bavarsku kako bi izbjegli velike vrućine kod kuće. I ovi turisti u pravilu sa sobom donose novac. Mnogo novca.
Bavarski ugostitelji i hotelijeri se prilagođavaju ovim gostima: zapošljavaju osoblje koje govori arapski, prilagođavaju jelovnike, uvode arapske TV programa a neki hoteli u svojim sobama postavljaju strelice koje pokazuju u smjeru Meke kako bi svojim gostima olakšali orijentaciju pri svakodnevnom klanjanju.
Alpe umjesto pustinje
No od početka korona-krize iz ovog dijela svijeta ne dolaze gosti. Njima je iz nepoznatih razloga zabranjen ulaz u Njemačku. Jer postotak zaraženih koronavirusom ne opravdava zabranu ulaska.
Od ovih mjera je posebice pogođena bavarska prijestolnica München. "Za nas turisti iz arapskih zemalja igraju veliku ulogu", kaže Robert Leckel iz organizacije "Minhenski turizam" gdje je zadužen za arapske goste. Oni su 2019. ostvarili 530.000 noćenja. Od njih su brojniji samo turisti iz SAD-a, Velike Britanije i Italije. Zato ni ne čudi koliko lokalni turistički radnici pate od izostanka turista iz ovih zemalja.
Otvorena vrata za arapske turiste unatoč koroni?
Tračak nade za bavarski turizam je činjenica da u gotovo svim arapskim zemljama Perzijskog zaljeva broj novozaraženih već dulje vrijeme pada. Za posjetitelje iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je zabrana ulaska u njemačku ukinuta krajem srpnja/jula. No hoće li to biti dovoljno da ponovno privuče veći broj arapskih turista, za sada nije predvidljivo. Robert Lechel prati kretanja na društvenim mrežama i pomalo je optimističan: "Ovdje se ponovno jako raspravlja o putovanjima u Njemačku".
Arapski turisti posebice cijene blagu podalpsku i alpsku klimu, zato su osim Bavarske izuzetno popularne i Švicarska i okolica Salzburga. Mnogo zelenila, jezera a tijekom cijele godine gosti s Arapskog poluotoka ovdje mogu uživati u fenomenu kojeg kod kuće nema - snijegu.
No omiljena zanimacija bogatih gostiju je unatoč privlačnoj prirodi, šoping u minhenskim buticima."Minhenska šoping-zona je relativno mala, ovdje se sve može obići pješice i to arapski gosti cijene", kaže Leckel.
Daljnji argument koji govori u korist Njemačke je sigurnost ali i činjenica da se ovdje mogu relativno slobodno kretati jer za razliku od, recimo Francuske ili Nizozemske, gdje je potpuno pokrivanje žena zabranjeno.
Izostanak bogatih pacijenata
No dugo vrijeme glavni razlog dolaska bogatih Arapa u Njemačku nije bio šoping ili prirodne ljepote nego zdravstvene usluge. Jer zemlje Arapskog poluotoka su bogate ali se ne mogu podičiti kvalitetnim zdravstvenim sustavom. Zato mnogi koji si to mogu priuštiti odlaze u Europu, prije svega u Njemačku. Za njemačke klinike, i to ne samo na jugu, nestanak arapskih pacijenata predstavlja veliku rupu u budžetu.
Ne samo ograničenja putovanja nego i financijska situacija kod kuće su uzrokovala mnoga otkazivanja medicinskih tretmana. Arapske zemlje su zbog pada cijene nafte vrlo pogođene globalnom financijskom krizom i vlade ovih zemalja sve rjeđe subvencioniraju liječenja u inozemstvu. Umjesto toga se sada pojačano ulaže u domaće zdravstvo. No zanimanje za odlazak na liječenje u inozemstvu ne posustaje. Korona-kriza bi to, međutim, dugoročno mogla promijeniti.
Srednji istok kao najvažnije turističko tržište
Njemački središnji turistički ured (DZT) je još donedavno područje Arapskog poluotoka svrstavao u najbrže rastuća tržišta. Ova organizacija je predviđala da bi se broj turista iz ovih zemalja u Njemačkoj do 2030. mogao utrostručiti.
No najnoviji razvoj događaja je smanjio ova očekavanja. Na upit DW-a DZT neodređeno odgovara kako će razvoj broja turista ovisiti o "političkom i gospodarskom razvoju" u ovoj regiji te koliko brzo će se globalno turističko tržište oporaviti od korona-krize. Trenutno se vjeruje da bi tek 2023. globalno mogao biti ostvaren isti broj noćenja kao i prije krize.