Zašto albanska opozicija baca dimne bombe?

Plamen u zastupničkim klupama, barikade od stolaca ispred govorničkog stola i gust dim da se premijer  Edi Ramajedva vidi: ovo su haotične scene iz albanskog parlamenta u ponedjeljak, 20. novembra 2023., tokom pregovora o budžetu za 2024. godinu.

Odgovorni za nered su zastupnici opozicione Demokratske stranke (DP), potaknuti i vođeni od strane bivšeg premijera Salija Beriše. Takvi se incidenti ponavljaju već sedmicama. Zastupnici su bacali dimne bombe i međusobno se tukli. Kad su izgrednici početkom novembra izbačeni iz parlamenta, brzo su se kroz prozor popeli natrag u zgradu.

Sam bivši premijer Beriša rekao je u ponedjeljak da je cilj parlamentarne blokade "vratiti ustavna prava parlamentarnoj opoziciji i opozicionarima, koja je kršila većinska Socijalistička partija u parlamentu". Ipak zašto?

Za ustav - ili za obiteljsko bogatstvo?

Demokratska partija je početkom novembra pokrenula kampanju pod sloganom "Borba u parlamentu, dijalog s građanima". Kao jedna od dvije glavne stranke, DP dominira politikom u Albaniji, pored vladajuće Socijalističke stranke (SP) premijera Edija Rame.

Sali Beriša je desetljećima vodio stranku koju je osnovao 1990. sa studentima, intelektualcima i mladim radnicima. Godine 1992. Beriša je s DP-om postao prvi nekomunistički predsjednik nakon diktature Envera Hodže, a od 2005. bio je premijer u dva mandata.

Krajem oktobra 2023. Berišu i njegovog zeta optužila je albanska Specijalna istražna jedinica protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) za “pasivnu komunalnu korupciju”. Navodno je došlo do nezakonitih dogovora prilikom privatizacije terena za trening sportskog kluba u Tirani. Na nekadašnjim sportskim terenima sada su izgrađene razne zgrade na više spratova.

Zet bivšeg premijera uhapšen je u oktobru. Samom Beriši, koji ima diplomatski imunitet, naloženo je javljanje vlastima dvaput mjesečno. Osim toga, više ne smije napustiti zemlju. Beriša tvrdi da su upute SPAK-a protuustavne. Nije se pojavio na svoja dva termina za prijavljivanje u novembru. 

Umjesto toga, pozvao je na proteste u parlamentu. Protivnici unutar stranke tvrde da Beriša koristi svoju stranku za provođenje vlastitih interesa kroz parlamentarnu blokadu i građanske dijaloge - i to za zaštitu svoje obiteljske imovine od daljnjih istraga SPAK-a.

Kriza unutar Demokratske stranke

Aktualne političke napetosti i haos u parlamentu se poklapaju ne samo s istragom protiv Beriše, već i sa sve dubljom krizom u njegovoj stranci.

"Apsurdna situacija u parlamentu nastala je zbog duboke krize unutar Demokratske stranke, najveće oporbene stranke u Albaniji, koja se trenutno de facto raspada", rekao je za DW Aleksander Cipa, predsjednik Udruge albanskih novinara (UAJ). "Glavni protagonist ove krize je Beriša", kaže on.

Sve je počelo prije dvije godine kada je Beriša izbačen iz frakcije Albanske demokratske stranke nakon što su ga SAD optužile za korupciju i zabranile mu ulazak u zemlju. DS se tada podijelio u dvije grupe: pristalice bivšeg premijera - i njegove protivnike. Oko vodstva stranke izbila je ružna svađa koju je Beriša želio dobiti između ostalog i upadom u centralu stranke u januaru 2022. godine. Od 2021. godine obje rascijepljene grupe nisu se uspjele ponovno ujediniti i umjesto toga nastavile su se međusobno uništavati.

"Beriša uzima za taoce i koaliciju i stranačku bazu. Njegovi postupci sugeriraju da se DP može okupiti samo pod jednim uvjetom: ili da se on sam vrati na vlast ili da je on sam povjeri nekom drugom", kaže Aleksander Cipa.

Fatos Tarifa, profesor sociologije i međunarodnih odnosa na Sveučilištu New York u Tirani, ne može zamisliti budućnost s Berišom.

"Jedino rješenje za Demokratsku stranku je riješiti se Beriše jednom zauvijek, otvoreno se suočiti s kritikama, restrukturirati se, stati iza nepristranog i istinskog demokratskog vođe i aktivno sudjelovati u parlamentu i političkom životu zemlje", kaže on. 

Autoritarno vodstvo Socijalističke partije

Ali Beriša nije jedini odgovoran za nasilne incidente i kritično stanje u kojem se trenutno nalazi albanska demokracija.

"Trenutni opozicioni protesti se preklapaju s raznim krizama u Albaniji”, kaže Lutfi Dervishi, politolog i bivši čelnik Transparency Internationala Albanija. "Parlament ne funkcionira kako treba, a to je zbog bahatosti i namjernog ignoriranja ustava od strane Socijalističke partije koja tamo ima većinu", kaže on. Na primjer, Socijalistička partija odbacila je zahtjev DP-a za osnivanjem istražne komisije koja bi trebala provjeriti istragu protiv Beriše. “To je ustavno pravo koje Socijalistička partija uskraćuje opoziciji”, kaže Dervishi.

Ovaj politolog navodi čitav niz incidenata koji, po njegovom mišljenju, pokazuju da Socijalistička partija vlada sve autoritarnije.

“Pojedinci imaju veliku moć i nema dogovora oko kontroverznih odluka”, kaže Derviši. "To je nedavno postalo jasno, primjerice, kada je riječ o sporazumu između albanskog premijera Edija Rame i italijanske premijerke Giorgie Meloni.  Dogovorili su se da se u Albaniji uspostave dva azilantska centra za smještaj više hiljada migranata iz Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, koji bježe preko Mediterana u Italiju. Ostali političari nisu bili obaviješteni o sporazumu, nije bilo nikakve transparentnosti", kaže Derviši.

Raskol u DP znači da Albanija ostaje bez snažne opozicije. Stručnjaci se slažu da u tri desetljeća postkomunizma albanska opozicija nikada nije bila tako slaba kao sada. Ni na haotičnoj sjednici u ponedjeljak, DP s dimnim bombama i barikadama sa stolicama nije uspio spriječiti Socijalističku partiju da sa svojom parlamentarnom većinom usvoji budžet za 2024. godinu.

"U Albaniji trenutno nema političkih alternativa. Premijer Edi Rama trenutno je snažan kao nikada prije. Jedino se SPAK protivi njegovoj vladi (Specijalna istražna jedinica protiv korupcije u Albaniji)", kaže politolog Derviši. 

SP-premijer Rama sada je treći put zaredom u vladi. To ne samo da izaziva nezadovoljstvo opozicije, nego i glavobolje u EU.

U izvještaju Europske komisije o napretku Albanije prema članstvu u EU, objavljenom u oktobru 2023., izražena je "zabrinutost zbog neograničene moći vlade i nedostatka ograničenja te moći od strane parlamenta, pravosuđa i albanskog društva".

Kao rezultat približavanja Albanije EU, zemlja je proteklih godina prošla kroz razne reforme pravosuđa, kako bi otvorila put za članstvo u Uniji. Neki se Albanci sada nadaju da takav reformirani pravosudni sustav više neće dozvoljavati da korumpirani političari prođu nekažnjeno u budućnosti.

Ali za to je potrebno vrijeme, smatra politolog Lutfi Derviši. "Reformirani pravosudni sistem još uvijek je u ranoj fazi. Trebat će vremena dok Albanija ne dobije pravosudni sistem, koji dobro funkcionira i sa sucima, u koje niko ne sumnja. U ovom trenutku, pravi heroji su tužitelji i tijela za provođenje zakona. SPAK je uspio u tome da se dužnosnici prvi put plaše", kaže Derviši. On kaže da postoje znakovi da posebna Istražna jedinica uspijeva u borbi protiv široko rasprostranjene kulture nekažnjivosti. "Ali protiv korupcije se ne mogu boriti samo SPAK i tužitelji. Vlada, mediji, društvo, svećenstvo - svi se oni moraju boriti protiv korupcije. Jer tužitelji poduzimaju mjere tek kada je kriminal već počinjen", kaže Derviši.

Slučaj Berisha bit će prvi veliki test za reformirani pravosudni sustav. Politolog Fatos Tarifa izražava oprezni optimizam. "Mislim da reforma pravosuđa napreduje. Nadamo se da će istrage protiv Berishe i njegove obitelji to pokazati", kaže on.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu