Haiti u haosu: kako je do toga došlo, ko to može da okonča

Premijer Arijel Anri je, prema navodima Karipske zajednice (Caricom), objavio da je spreman da podnese ostavku. Predsjednik Gvajane Mohamed Irfan u ponedeljak (11.3.) je najavio osnivanje sedmočlanog predsjedničkog vijeća Haitija koje će u prelaznom periodu organizovati izbore i koje će izabrati prelaznog premijera. Izjava je uslijedila nakon samita na kojem su na Jamajku doputovali šefovi država Karipske zajednice.

Moćne kriminalne bande zavladale su velikim dijelom Haitija i skoro kompletnim glavnim gradom, Port-o-Prensom. One su zahtijevale ostavku premijera. Sada su postigle jedan od svojih ciljeva.

„Kriminalci su preuzeli zemlju. Vlade nema", rekao je Bharat Džagdeo, zamjenik predsjednika Gvajane uoči hitne sedmice Karipske zajednice.

U Haitiju kriminalci danima napadaju državne institucije, policijske stanice i zatvore. Prema izvještajima, tijela ubijenih su na ulicama. Više stotina hiljada ljudi su u bjekstvu. U oblasti glavnog grada na snazi je vanredno stanje i noćni policijski čas, ali policija jedva da je prisutna omogućavajući tako pljačku i linč.

Ujedinjene nacije procjenjuju da su još prošle godine naoružane bande kontrolisale 80 odsto glavnog grada. Zbog zabrinutosti za bezbjednost, Njemačka, SAD, EU i druge zemlje povukle su diplomatsko osoblje iz Haitija.

Kako je došlo do eskalacije?

Više grupa, kao i premijer Anri, postavili su rok do sedmog februara za početak rada nove vlade. Ali, premijer prethodno nije raspisao izbore. Umjesto toga je krajem februara spomenuo novi prelazni period do avgusta 2025. Nezadovoljstvo je podstaknuto i činjenicom da Anri to nije izjavio u Port-o-Prensu, već na samitu Karipske zajednice u Gvajani. Odatle je otputovao u Keniju, a od petog marta nalazi se u Portoriku.

Za vrijeme premijerove odsutnosti stanje se dodatno pogoršalo. Početkom marta su naoružane bande napale dva zatvora i oslobodile 4.500 zatvorenika.

Pitanje je ko i dalje podstiče nemire i ko je vođa bande kojeg zovu „Barbekju“ iliti „Roštilj“? Nekada rivali, kriminalne bande su se sada udružile. Na prvom mjestu je „G9 familija i saveznici“, kriminalna organizacija koja je nastala od devet nezavisnih bandi. Vođa je Džimi Šerizije, sa nadimkom Barbekju. Tog bivšeg policajca analitičari označavaju kao jednog od najmoćnijih ljudi u zemlji. On je magazinu „Njujorker“ rekao da su mu uzori Fidel Kastro i Malkolm Iks: „Volim i Martina Lutera Kinga, ali on se nije borio s oružjem u rukama, a ja to volim.“

Predistorija sukoba

Haiti je bio francuska kolonija. Nalazi se na zapadnoj trećini ostrva Hispaniola, a ostatak ostrva zauzima Dominikanska Republika koju je nekada posjedovala Španija. Stanovništvo većinski potiče iz zapadne Afrike odakle su ih kolonijalni gospodari prisilno doveli i napravili od njih robove.

Nezavisnost od Francuske Haiti je stekao 1804. poslije revolucije koja je proistekla iz višedecenijskog ustanka robova. Otada su se često sukobljavale različite društvene i etničke grupe u borbi za prevlast. Od sredine 20. vijeka na čelu zemlje bio je diktator Fransoa Divalije. On je propagirao suzbijanje moći etnički miješane elite zemlje u korist crne većine. Pod njegovom vlašću su se kriminalne bande brutalnim nasiljem nametnule kao moć iz senke.

Drugi ključni događaj bio je katastrofalni zemljotres iz 2010. s više stotina hiljada mrtvih. Slaba država nije mogla da sanira posljedice, pa su naoružane bande proširile uticaj i izvan svojih četvrti.

Povećalo se nezadovoljstvo stanovništva. Od 2019. ono se sve više usmjerilo prema predsjedniku Žovenelu Moizu, kojem je prebacivana korupcija. Izbori nisu održani zbog protesta, Moiz je počeo da vlada dekretima.

Nepoznati počinilac ubio je Moiza u njegovoj rezidenciji jula 2021. Otada je Arijel Anri, kao premijer kojeg je postavio Moiz, preuzeo i funkciju privremenog predsjednika. Javni red i mir bili su sve više ugroženi, pa se Anri obratio međunarodnoj zajednici. Oktobra 2023. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija donio je odluku da se na Haiti pošalju međunarodne snage pod vođstvom Kenije.

S čim će se suočiti interventne trupe UN?

Predsjednik Kenije Vilijam Ruto je u mjesecima prije odluke Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija predlagao da se na ostrvo pošalje hiljadu vojnika. Ali, sada se ne radi o vojnicima, već o policajcima, pa poznavaoci prilika sumnjaju da su oni u stanju da se bore protiv kriminalnih bandi koje su dijelom teško naoružane.

Osim toga, jedan sud u Keniji u januaru je odlučio da se u inostrane misije mogu slati vojnici, ali ne i policajci. Policijska misija je, prema toj presudi, moguća samo ako o tome postoji sporazum sa zemljom u koju se policajci šalju. Premijer Haitija Anri je početkom marta posjetio Najrobi da bi potpisao takav sporazum, ali opozicija u Keniji je najavila da će cijelu stvar ponovo iznijeti pred sud.

Ni finansiranje misije nije zaokruženo. Administracija američkog predsjednika Bajdena obećala je 200 miliona dolara. Pitanje je da li će Republikanci usred predizborne kampanje to odobriti u Kongresu. Dakle, još uvijek je neizvjesno na koji će način međunarodna zajednica odgovoriti na poziv da se pomogne Haitiju.