Grčka razmišlja o smanjenju poreza

Dimitris Stamatopoulos s optimizmom gleda u budućnost. Nakon izbijanja grčke ekonomske krize 2009. ovaj trgovac vinom je istina morao pretrpjeti znatne gubitke u poslovanju. On sada međutim konačno vidi "svjetlo na kraju tunela" za Grčku i to ne samo za svoju trgovinu vinom i alkoholnim pićima u sjevernom dijelu Atine.

Njegov optimizam počiva prije svega na tome da su mnogi proizvođači vina i vinarije izvukli konsekvence iz krize i smanjili troškove proizvodnje i prodajnih cijena, kaže Stamatopoulos. "Danas ciljano podržavamo male vinarije u cijeloj Grčkoj koje mogu isporučivati dobar kvalitet po malim cijenama. Naša strategija funkcionira sasvim dobro. Posljednje godine su za nas bile jako teške, ali u međuveremenu je situacija bolja," raduje se ovaj trgovac vinom.

Ovom porodičnom preduzeću poteškoće međutim stvaraju visoki poreski izdaci: na vino se plaća 23 odsto poreza na dodatnu vrijednost, a dodatni potrošački porez je mogao biti izbjegnut samo zahvaljujući intenzivnom lobiranju iz redova vinske branše. Međutim, troškovi povećavaju porez na nekretnine i dodatni izdatak za ulje za loženje koji je uvoden 2011. Tako mala preduzeća i freelanceri do 2016. moraju plaćati i takozvani solidarni dodatak. "Nadam se da će konačno biti smanjen porez koji ljudi jednostavno više ne mogu plaćati", kaže Stamatopoulos. Političari često obećavaju smanjenje poreza, ali do sada riječi nisu slijedila djela, navodi ovaj trgovac vinom.

Loš platežni moral države

Na sve veće poreske izdatke žali se i Makis Stathopoulos. Ovaj nastavnik fizičkog obrazovanja ima nekoliko fitnes centara u širem području Atine i kaže kako se smanjio obrt u posljednjim godinama. Posljedice su jasne: "Državi nažalost dugujem novac za socijalne doprinose. Međutim i meni država duguje novac za porez koji sam unaprijed uplatio," kaže. "Od mene se traži da dugove pod hitno platim i to gotovinom. Država međutim plaća sopstvene dugove samo kada joj odgovara."

Ovaj nastavnik fizičkog obrazovanja ozbiljno razmišlja o tome da u susjednoj Turskoj otvori fitnes centar kako bi uvećao svoje prihode. On u svakom slučaju ne vjeruje da će u Grčkoj doći do promjene trenda. Kupci svaki euro u ruci okrenu po dva puta. Neki su se pokušavali cjenkati i oko cijene za godišnju kartu koja košta 140 eura i koja je zapravo jako povoljna. "Naravno da sam snizio cijene, ali i ja moram platiti osoblje, račune i porez. Kako da to uradim kada sam cijenu za godišnju kartu jako snizio i koja sada košta samo 140 eura?", čudi se Stathopoulos.

Samaras: Najgore je prošlo

Za premijera Antonisa Samarasa je preokret u grčkoj pirvredi već odavno na vidiku: najgore je prošlo, a dugovi države su čak u padu, rekao je premijer na otvaranju najvećeg trgovinskog sajma u Solunu u subotu (6.9.).

Biračima izmučenim krizom je ovaj konzervativni političar obećao smanjenje poreza na ulje za loženje i solidarnog dodatka. Time Samaras slijedi jednu dugu tradiciju: jesenji sajam u Solunu s kojim se u Grčkoj završava politička ljetnja pauza, za svakog političara predstavlja idealnu priliku za obećavanje dobrih dijela.

Da li su poreske olakšice opravdane i da li se mogu finansirati - o tome postoje različita mišljenja. Jannis Angelis, glavni urednik grčkog lista Capital, u svakom slučaju ne vidi alternativu. "Džepovi ljudi su ionako prazni. Bez obzira da li će se donijeti odluka o smanjenju poreza ili ne, poreska smanjenja će doći jer platioca poreza više nemaju ništa što bi im se moglo douzeti," kaže s primjesom ironije ovaj ekonomski analitičar.

Nada u "sveobuhvatrno regulisanje dugova"

Drugačiji stav zasutupa bivši ministar industrije i docent za međunarodnu politiku Andreas Andrianopoulos: smanjenje poreza je u svakom slučaju opravdano i neophodno. Ono međutim sa sobom mora donijeti i jasno smanjenje prenapuhanog državnog aparata, sve drugo se ne može finansirati. Tako Grčka nema samo ekonomski već i politički problem, upozorava ovaj analitičar. "Nama je zaista potrebno dramatično smanjenje troškova u javnom sektoru", kaže Andrianopoulos. Niko se međutim ne usuđuje da se prihvati tog posla. Stoga je "Trojka" koju čine Međunarodoni monetarni fond (MMF), Evropska unija (EU) i Evropska centralna banka skeptična prema poreskim smanjenjima u Grčkoj i traži mjere kojima bi se finansirala izgubljena potraživanja.

Prve razgovore o smanjenju poreza predstavnici grčke vlade su sa Trojkom vodili početkom septembra na jednom vanrednom sastanku u Parizu. U narednim sedmicama bi se trebalo pregovarati o sveobuhvatnom regulisanju grčkih dugova. Prema navodima atenskog tv kanala MEGA, u tu svrhu je planirano čak da se u novembru u SAD održi jedna konferencija.