"Građani BiH, otpustite političke kaste!"

„Huliti po političarima postao je narodni sport u zemljama bivše Jugoslavije. I bez obzira kako se komentarisalo, sa dozom humora, suptilno ili žestoko poruka je uvijek ista – političari su nas iznevjerili“, piše Noje cirher cajtung (NZZ) i nastavlja: „Umjesto da rješavaju probleme, oni grade sopstvene kartele moći, bogate se i hrane svoju sujetu. A tu su i stalna podsjećanja na rat koji je unazadio čitave generacije u cijelom regionu. No, činjenica je takođe da to ‚iznevjeravanje‘ od strane političara poprima groteskne obrise. A nigdje to ne izgleda tako sistematski kao u Bosni i Hercegovini“, piše švajcarski dnevnik i napominje kako se prošle godine bh. političari „mjesecima nisu mogli dogovoriti u vezi sa matičnim brojem građana“, pa zbog toga nisu mogli da budu izdavani ni pasoši. „A to je dovelo do toga da je tromjesečna beba umrla, jer nije mogla na vrijeme da bude prebačena na liječenje u inostranstvo“.

Dajte otkaz političarima

NZZ napominje kako nad trenutnom situacijom ne lamentiraju samo građani. Ima već skoro 20 godina kako u Sarajevu sjedi i ‚visoki predstavnik‘ međunarodne zajednice. „A on sa takvom rutinom piše vrteći u krug jedno te isto o patetičnom držanju lokalnih političara i upozorava da bi situacija trebalo da se poboljša. Ali, ko te izvještaje više uopšte i čita? A nikome u zemlji izgleda ne pada na um da bi možda mogao da se nađe i jedan kraći put da se konačno izađe iz samosažaljenja i jadikovanja. Bosna i Hercegovina je demokratija. Umjesto da kukaju, građani bi mogli da jednostavno otpuste postojeće političke kaste – naprimjer sada u ovoj izbornoj 2014. godini“, poručuje Noje cirher cajtung.

„Najšarmantnije Zimske olimpijske igre ikad “

List Ziddojče cajtung (SZZ) donosi opširnu reportažu 30 godina nakon održavanja, kako ocjenjuje, 14-ih „najšarmantnijih Zimskih olimpijskih igara ikad“. Međutim, nakon podsjećanja na borilišta, ona sportska, list takođe podsjeća i na borilišta iz posljednjeg rata. „Na samo 30 kilometara od Jahorine nalazi se glavni grad Bosne i Hercegovine. A izgleda kao da između ovih mjesta leže svjetovi, mnogo drugačije nego što je to bilo te 1984. Ratne slilke od 1992. su prekrile sjećanja na Zimske olimpijske igre. Od kraja rata 1995. BiH je podijeljena na Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine, a time su podijeljeni i olimpijski tereni. Skijaški tereni na Jahorini su na teritoriji Republike Srpske – ratnom uporištu, pred Haškim sudom optuženog srpskog vođe, Radovana Karadžića. Bjelašnica, na kojoj su se takmičili muškarci, skakaonice na Igmanu ili ledena dvorana Zetra u Sarajevu su u Federaciji BiH – a u ratu su uništene od strane armije bosanskih Srba“, piše SZZ i konstatuje da i 18 godina nakon rata zajednički grad egzistira samo na papiru. „Jer, duboko podijeljeni, Srbi žive u Republici Srpskoj, a Bošnjaci i Hrvati u Federaciji.“

Ko će kupiti hotel s grobljem?

Ziddojče cajtung napominje da je na samo nekoliko kilometara od Bjelašnice, Jens Vajsflog na obje skakaonice na Igmanu osvojio zlato i srebro za tadašnji DDR. Od 1992. do 1995. na ovom području su se vodile žestoke borbe – a tu je bio i jedan od rijetkih prilaza opkoljenom Sarajevu. U blizini dvije skakaonice na Igmanu koje su van upotrebe, nalaze se i ostaci hotela Igman. Kada je 1995. potpisan Dejtonski sporazum Srbi su pri povlačenju zapalili hotel. U podnožju hotela je groblje na kojem je sahranjeno 150 policajaca i vojnika nekadašnje Armije BiH. Ljudi iz KJP ZOI 84 kažu kako godinama pokušavaju da prodaju hotel ili kako bi se srušio i ponovo izgradio ili pak kako bi bio obnovljen, ali i oni se sami pitaju: 'Ko će da kupi hotel s grobljem?'“, piše Ziddojče cajtung.

List piše kako u bombardovanju Sarajeva od strane srpske vojske nije stradala samo Zetra, u kojoj je tada 18-godišnja istočna Njemica Katarina Vit osvojila svoju prvu zlatnu medalju, već je stradala i Vila Mandić, arhitektonski dragulj iz 1903. u kojoj Olimpijski muzej od 1984. pričao priče o Igrama.

„Zahvaljući šarmu Numankadića“

„Emir Numankadić“, napominje list, „nije samo na čelu tog muzeja već trideset godina već je i jedan od najpoznatijih umjetnika Bosne i Hercegovine. A zahvaljujući njegovim kontaktima u Olimpijskom muzeju su djela velikih svjetskih imena umjetnosti poput Endija Vorhola, Henrija Mura ili Dejvida Hoknija. Danas, 65-godišnji Numankadić već odavno je trebalo da ode u penziju, ali sjedeći u svom birou okružen kesama sa likom Vučka, maskote Igara 1984, kaže da 'ne može još'.

Jer, zahvaljući njegovom dobrom glasu i šarmu, nakon dvije decenije bi Olimpisjki muzej trebalo da se vrti u svoju kuću: Vilu Mandić. Numankadić se upravo sastao sa predstavnicima grada i francuskim ambasadorom, koji se založio da EU donira pola miliona evra kako bi se vila restaurirala. A sa radovima bi trebalo da se krene u junu, a ako sve bude dobro proteklo zgrada bi trebalo da bude završena 2017. A onda bi, naime, Srbi, Bošnjaci i Hrvati na Bjelašnici i Jahorini trebalo da osnuju i Evropski olimpijski festival mladih – i možda ipak ponovo svijetu prenesu sav onaj sjaj 1984.“

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić