Grad, selo, frustracija - ili želja?

Strukturno slaba, tako se u Njemačkoj nazivaju ruralna područja u kojima se više doslovno ništa ne događa. Sela u kojima žive uglavnom stari ljudi, u kojima više nema posla, ni pekare, ni trgovine, ni doktora, ni vatrogasaca. Ruralna područja širom Europe pate od iseljavanja. Ljudi se sele u velike gradove, a razvoj ne staje na Alpama, Balkanu ili Pirinejima.

Između 2015. i 2020., prema europskom tijelu Eurostatu, 355 od 406 pretežno ruralnih regija u EU zabilježilo je više iseljavanja nego useljavanja. Osobito je smanjen broj mlađih osoba i radno sposobnih. Broj osoba u dobi od 65 i više godina, pak, svake godine u prosjeku raste za 1,8 posto.

Vizije EU za ruralna područja

Posljedice su ozbiljne. Gradovi postaju sve pretrpaniji, a život sve skuplji. Životnog prostora je malo i raste pritisak da se izgradi i zatvori sve do zadnje zelene površine. Međutim, u ruralnim područjima sve je više slobodnih radnih mjesta, kao i osjećaja zapostavljenosti. Željezničke pruge se prorjeđuju i ukidaju, infrastruktura se ne obnavlja, a digitalizacija se zanemaruje. To potiče frustraciju, a ima i politički učinak.

Europska unija je to prepoznala i pokušava obuzdati ruralni egzodus programima financiranja kao što su “Pakt za ruralna područja” i “EU akcijski plan za ruralna područja”. Godine 2021. dogovorena je „Vizija za ruralna područja EU-a”. Puno se novca troši na revitalizaciju zapostavljenih mjesta. 

Depopulacija u Istočnoj Njemačkoj

I u Njemačkoj je unutarnja migracija tri desetljeća poznavala samo jedan smjer: sa sela u gradove. Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990., to je osobito vrijedilo za istočne njemačke države, koje su doživjele stvarni odliv stanovništva u nekim područjima. S druge strane, gradovi poput Leipziga, Münchena ili Berlina povećali su broj stanovnika za više od dvadeset posto između 2000. i 2020. godine.

No čini se da je ovaj trend zaustavljen, kao što pokazuju statistički podaci od 2008. do 2021. godine. Dok studenti, učenici i stranci koji se sele u gradove i dalje sele u gradove, od 2017. sve više ljudi u dobi od 30 do 49 godina se seli na selo sa svojom maloljetnom djecom, kao i mladi stručnjaci između 25 godina i 29 godina starosti.

Ono što je na početku iznenađujuće jest da je gotovo svejedno, jesu li sela ili mali gradovi u blizini velikog grada ili na periferiji. Fondacija berlinskog Instituta za stanovništvo i razvoj, think tank koji se bavi demografskim promjenama i njihovim posljedicama, govori o novoj "žudnji za selom”.

Zajedno sa Fondacijom Wüstenrot, berlinski Institut za stanovništvo i razvoj je analizirao statističke podatke i ispitao posljedice mijenjanja migracijskih obrazaca u Njemačkoj. U 2021., oko dvije od tri ruralne zajednice zabilježile su dobitke u migracijama, kaže socijalni psiholog Frederick Sixtus s berlinskog Instituta. Desetljeće ranije to se odnosilo samo na otprilike jednu od četiri ruralne zajednice.

San o vlastitom domu nedostižan je u gradu

Zbog analize migracija, istraživači su proveli sedam dana posjećujući šest zajednica u različitim ruralnim područjima širom Njemačke, koje trenutno doživljavaju poseban rast i tamo su održali mnoge rasprave. "Novi stanovnici sela - kako useljeništvo mijenja život na selu" naziv je studije koja je iz toga proizašla.

"Ja sam svjesno odlučio doći na selo jer je više porodična atmosfera”, citiran je u studiji jedan pridošlica. "I bit ću iskren, i ako želite graditi kuću, cijena je veliki problem. A to je potpuno drugačije na selu", kaže on. U brojnim razgovorima istraživači su saznali da se prije svega traži više i jeftinijeg prostora za život, više prirode i manje zagađenja okoliša. 

Brzi internet i obdaništa su neophodni

Mogućnost rada od kuće na dnevnoj bazi ili čak u potpunosti za ljude znači da prihvataju i veću udaljenost od gradova. "Više ne postoji apsolutna potreba za tim da se bude na radnom mjestu”, objašnjava socijalni psiholog Sixtus. "Pandemija korone pojačala je ovaj trend", kaže on.

Novopridošlicama je važna funkcionalna infrastruktura, što prije svega uključuje brzi internet. "Naravno, škole i vrtići su stvari koje jednostavno moraju postojati. Čak i da je ovdje bila najljepša i najjeftinija nekretnina na svijetu, to bi bio ključni kriterij", kaže jedan novi stanovnik sela.

Navikavanje na seosku blizinu

Istraživači su ispitali i kakve posljedice ima useljavanje na lokalno stanovništvo. “Funkcionirajuća seoska zajednica nije nešto što se podrazumijeva”, kaže Catherina Hinz, direktorica Berlinskog instituta. "Došljaci i dugogodišnji stanovnici moraju aktivno oblikovati način na koji žive zajedno", kaže ona. Svako ko je odrastao na selu i samo privremeno živio u gradu obično, kako ona kaže, zna što može očekivati. Neki došljaci, s druge strane, dodaje, prvo moraju naučiti kako živjeti zajedno na selu.

Demografske promjene još uvijek nisu na vidiku

Gradonačelnici u svemu imaju središnju ulogu jer, dok se raduju novi stanovnicima, ne bi smjeli zaboraviti budućnost. Demografski razvoj ostaje problem čak i za mjesta, u koja se više ljudi useljava nego iseljava. Čak i tamo više ljudi umire nego što se rađa. Od otprilike 3.500 zajednica i udruga zajednica širom Njemačke, koje su zabilježile porast migracije od 2018. do 2020., broj migranata je kod jedne trećine ipak opao.

Gradnja primjerena starosti stanovnika je neophodna, zaključuje se u studiji. Nije riječ samo o stambenim zgradama koje će se vjerojatno graditi na periferiji grada, gdje došljaci uglavnom ostaju sami. Izgradnja stambenih zgrada sa više stanova - što nikako nije uobičajeno u ruralnim područjima - alternativa je za starije ljude u čije se prazne kuće obitelji mogu useliti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu