GMF: Bliskoistočni konflikt i „prave riječi“

Trenutno je za novinare najškakljivija stvar izvještavanje o ratu u Pojasu Gaze i o bliskoistočnom konfliktu. Taj sukob ne polarizuje samo region, već se odvija i na ulicama zapadnih metropola i na univerzitetima. Global Medija Forum Dojče velea u Bonu se drugog dana održavao pod nazivom „Trud oko objektivnosti, saosjećanja i pravih riječi u bliskoistočnom konfliktu“.

Učesnici diskusije su bili Nada Bašir, koja je za američku televiziju CNN izvještavala i o ratu u Pojasu Gaze, kao i dvije izraelske državljanke koje žive u Berlinu – Šani Rozanes koja radi za DW, i Suzan Najman, koja je na čelu njemačke fondacije Ajnštajn-forum. Osim toga, učesnici diskusije su bili indijska novinarka Barka Dat, kao i novinar Hazem Baluša, koji se uključio uživo iz Gaze.

Moć jezika

„Prave riječi“ – odmah se nameće osjetljiva tema jezika. Jezik opisuje, ali i vrijednuje, jezik može da donese predstave i konotacije. S namjerom ili ne. Da li novinari moraju da pišu o napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. ili da ga nazovu teroristički napad? Da li govoriti o masakru? Da li je to što izraelska vojska radi u Gazi rat, akcija odmazde, čak genocid nad Palestincima? Naposletku, da li su demonstracije u Berlinu i na drugim mestima protiv izraelskih postupaka u Gazi antisemitski čin?

Vlada jedinstven stav da je prvi zadatak novinara da opiše to što vidi što objektivnije može. „Nije naš zadatak da donosimo sudove“, kaže Nada Bašir, ali bi trebalo da se isporuči i kontekst 7. oktobra, da bi se objasnilo kako je do toga došlo, mada to ništa ne opravdava.

Suzan Najman vidi to drukčije: „To je bio masakr i ratni zločin”, rekla je o napadu Hamasa. Dodala je da je to ne sprječava da vidi patnju druge strane. Rekla je da je ubijena beba na jednoj strani isto tako strašna kao ubijena beba na drugoj strani.

Najman kaže da ne podnosi kada neko navija za jednu ili drugu stranu kao u sportu. „To nije fudbalska utakmica“. Kaže da joj smeta kada se paušalno govori o Izraelu i Palestincima. Ona opominje da je greška ako se svi Palestinci izjednače s Hamasom, a svi Izraelci s vladom Netanjahua.

Njemačka je drugačija

Najman kaže da se u Njemačkoj drugačije izvještava o tom konfliktu u odnosu na izvještavanje u drugim zemljama. Kada uporedi izvještaje američkih, britanskih i njemačkih medija, skoro da ima osjećaj da se radi o potpuno različitim konfliktima. „Njemačko izvještavanje je poprilično jednostrano“. Život Jevreja je očito više vrijedan od života Palestinaca, a to podstiče antisemitizam u Njemačkoj, tvrdi ona.

A DW? „Dojče vele je njemačka institucija“, kaže Šani Rozanes o svom poslodavcu i dodaje da se to osjeća. „Nikada ne radimo u vakumu.“

DW izvještava o 7. oktobru kao o terorističkom napadu, dok, na primjer mnogi anglo-saksonski mediji primjenjuju neutralnije izraze.

Različitost u redakcijama pomaže

Šani Rozanes kaže da primjećuje kako izraelske kolege jedva izvještavaju o Gazi. Dodaje da Izrael nije izašao iz traume sedmog oktobra. Ranije se radilo o granicama iz 1967, a sada o borbi za opstanak Izraela. „Izraelci imaju osjećaj da je cijeli svijet protiv njih“. Međunarodni pritisak dodatno izoluje Izrael. Međutim, u Izraelu zaista postoje demonstracije protiv vladine politike.

Novinar koji izvještava iz Gaze, Hazem Baluša, kaže da među Palestincima postoje različiti stavovi o napadu Hamasa sedmog oktobra. On dodaje da su brojni ljudi koji su na ulicama slavili napad, ali da „na društvenim mrežama puno njih psuje pripadnike Hamasa“.

Nada Bašir koja radi za CNN zahtijeva različita stanovišta i poglede unutar iste medijske kuće. Pritom ona podrazumijeva i svoju redakciju u Londonu. „Veća različitost pomaže da se zauzmu različite perspektive, to je odlučujuće obogaćivanje našeg posla“.

Učesnici diskusije su se složili oko stava da novinari ne smiju da se stave na jednu ili drugu stranu. „Ne postoji hijerarhija patnje“, rekla je indijska novinarka Dat, „ali ne postoji ni hijerarhija sukoba“. Ona je izrazila žaljenje da se ne izvještava o Avganistanu i teškim uslovima pod kojima tamo žive žene. Ona je rekla da bi za sve konflikte svijeta moralo da važi pravilo: „Naš zadatak je da damo glas onima koji su bez glasa“.

Ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku.