Gernot Erler: "Suočavamo se s prošlošću"

Gernot Erler (SPD) je predsjednik Društva za Jugoistočnu Evropu. Erler je od 1987. poslanik u Bundestagu, a u periodu od 2005. do 2009. bio je državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova.

DW: Gospodine Erler, od 1992. društvo za Jugoistočnu Evropu novinarima dodjeljuje nagradu Rudolf Fogel. Kako je moguće da se ta nagrada, nazvana po jednom nacisti odgovornom za propagandu nacističkog režima, dodjeljivala dvije decnije?

Erler: Društvo za Jugoistočnu Evropu (JIE) i ja lično, izražavamo veliko žaljenje, zbog ovog propusta. Naime, to što nismo detaljnije preispitali prošlost Rudolfa Fogela. Mi smo ga znali kao jednog od naših predsjednika, kao čovjeka, koji je u poslijeratnom političkom životu Njemačke imao svoje korijene i u njega bio integrisan. U periodu između 1949. - 1964. bio je u Bundestagu kao član CDU-a, potom četiri godine ambasador pri OECD-u u Parizu, a 1968-69. je čak neko vrijeme bio državni sekretar u tadašnjem ministarstvu finansija. On je i nosilac jednog od najvećih njemačkih ordena (Bundesverdienstkreuz). To sve nam nije davalo povoda da se intenzivnije pozabavimo njegovim životom i radom za vrijeme nacionalsocijalizma. Nažalost, mi to nismo uradili. Tako je došlo do toga da ovu medalju, koju je on lično bio predložio kao predsjednik Društva za JIE između 1959 i 1965. godine, nazovemo njegovim imenom. On je potom trideset godina bio potpredsjednik Društva za JIE. Dao je veliki pečat ovom društvu na njegovim počecima i donator je ove medalje.

DW: Tek kad se ovogodišnji dobitnik nagrade, Andreas Ernst, usprotivio da primi medalju, nagrada je dobila drugo ime. Da li će ovo ugroziti ugled Društva za JIE?

Erler: To mi bilo žao. Mi smo naravno veoma zahvalni gospodinu doktoru Andreasu Ernstu, dopisniku Noje ciriher cajtunga iz Beograda, što je odmah pristao da prihvati novinarsku nagradu Društva za JIE, nakon što smo dan prije toga (petak, 8. februar) na moj prijedlog jednoglasno donijeli odluku da više ne koristimo ime Rudolfa Fogela ni u kakvom kontekstu ovog društva. U ponedjeljak, 11.2. uputili smo pismo na adrese svih 20 dosadašnjih dobitnika nagrade sa izvinjenjem. Osim toga, javno smo se izvinili za čitav slučaj, u formi saopštenja, koje sam ja sastavio i koje je objavljeno na internet stranici. Bio je to kolektivni propust, to što nismo detaljnije istraživali. I to, mada je posljednjih godina, preko interneta, relativno lako dobiti informacije o vremenu kada je Fogel bio dio propagandne mašinerije nacista.

DW: Da li sada očekujete optužbe?

Erler: Optužbe su opravdane. To da niko od nas u društvu, a i niko od dosadašnjih dobitnika nagrade, nije detaljnije istražio ko je Rudolf Fogel. Još jednom ukazujem na to da je Društvo za JIE odmah reagovalo na saznanja o tome ko je bio Rudolf Fogel i odmah ukinulo tu medalju. Osim toga, donijeta je odluka da se ovo društvo intenzivno suoči sa sopstvenom istorijom. Prošle godine smo obilježili 60 godina postojanja društva, i već smo dali naloge za intenzivno istraživanje prošlosti, ne znajući tada uopšte da bi to moglo da ima ikakve veze sa Fogelom. 8. februara, na sastanku naših članova, donijeli smo odluku da to suočavanje sa sopstvenom istorijom konkretizujemo i ubrzamo, tako da bismo kao prvi korak, ove jeseni, otvorili jedan kolokvijum o istoriji Društva za JIE. Znači, uradili smo ono što smo morali da uradimo u ovako teškoj situaciji.

DW: Da li će ova grupa stručnjaka za suočavanje sa prošlošću Društva za JIE biti sastavljena po uzoru na Ministarstvo spoljnih poslova, koje je angažovalo jednu nezavisnu komisiju istoričara koja se bavila istorijom te institucije?

Erler: Suočavamo se sa svojom prošlošću. Pobrinućemo se za to da za kolokvijum bude spreman tekst, koji će obuhvatiti saznanja do kojih smo došli, ali i pitanja, na koja moramo da odgovorimo. Ali kao što sam već rekao, to je sve već započeto prije ovog slučaja, a sada je samo ubrzano. Imamo istoričare u našem društvu i zamolili smo jednu petočlanu grupu da radi na ovome. Uključićemo i istoričare van društva, one koji su već objavljivali radove u vezi sa ovom temom. Jedan od njih je na primjer dr. Matijas Ber.

DW: Kada se mogu očekivati rezultati istraživanja?

Erler: Prvi simpozijum će biti održan na jesen. Obimna istraživanja arhiva, koja su ovom slučaju neophodna, ne idu tako brzo i moraju biti temeljno pripremljena. Ovaj simpozijum služi za stvaranje pregleda onoga što znamo i što ne znamo. Zapravo, trebalo bi da konkretizuje pitanja koja su ostala otvorena.

DW: Da li će stručnjaci biti u stanju da prošlost Društva za JIE analiziraju uz neophodnu neutralnost?

Erler: Eksterni stručnjaci svakako. Ali mislim da su i naši stručnjaci takođe veoma zainteresovani da o svemu ovome više saznaju. Ima tu više poglavlja: period do 1945. godine i naravno da mi znamo da društva koja su nam prethodila, da su ona takođe imala ulogu u Trećem rajhu, naročito kod tzv. "Analize neprijatelja". Takođe znamo da je među osnivačima Društva za JIE 1952. godine bilo ljudi iz društava koja su mu prethodila. O takvim ljudima koji su nastavili svoj angažman u Društvu za JIE i naravno o razvoju društva od 1945. do njegovog osnivanja, ima malo publikacija. Tu predstoji naučno istraživanje. Ali mi sada počinjemo i potom ćemo odlučiti šta će biti prioriteti: onoga čime ćemo se baviti mi, odnosno eksterni stručnjaci.

Intervju vodila: Jordanka Jordanova; pripremila: Dijana Roščić

Odgovorna urednica: Marina Martinović