Funkcionerska kampanja i šizofrena izborna pravila BiH

 „Ako je opštinsko ili gradsko vijeće dalo donacije za maturska putovanja, udruženja penzionera i iako je to prvi put, ne mora značiti da je to zloupotreba resursa. Život ne može stati“, rekao je na početku izborne kampanje član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vlado Rogić, komentarišući korištenje javnih resursa u kampanji i zloupotrebu pozicija na kojima se nalaze politički subjekti.

A život je bukvalno stao za mnoge građane BiH, koji u većim gradovima na svojoj koži osjete sve blagodati ove vrste „pomoći“ građanima.

Od placeva do besplatnih zdravstvenih pregleda

Intenziviranje radova u izbornoj kampanji, podjela novca određenim kategorijama stanovništva u iznosima od 50 do 200 maraka, kupovine stanova višečlanim porodicama, obećanja za dodjelu placeva za izgradnju kuća bez sistemskog rješenja, samo su neke od zloupotreba javnih resursa i funkcija koje pojedini politički subjekti obavljaju. Cilj je obnoviti mandat, bez obzira na cijenu.

„Imamo toliko bahatu i raširenu praksu. Primjer Draška Stanivukovića (gradonačelnik) u Banjaluci koji ide do te mjere da se ne dijele samo kartice penzionerima već dolazimo do toga da se mladima obećavaju nepostojeći placevi koje će im grad besplatno ustupiti za izgradnju kuća, bez ikakve odluke gradske skupštine“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internacionala BiH. Ne zaostaju ni druge partije.

„Gospodin (kandidat za odbornika za skupštinu Grada Banjaluka Vlado) Đajić (SNSD) je i u prethodnim izbornim ciklusima koristio ove oblike kampanje. Išlo se na zakup ogromnog broja bilborda gdje se penzionerima nudi besplatan zdravstveni pregled i gdje se on direktno promoviše“, upozorili su još na početku kampanje iz TI BiH.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit u posljednjim izmjenama Izbornog zakona BiH, pokušao je spriječiti zloupotrebe javnih resursa, ali je prema onom što se može vidjeti u odukama Centralne izborne komisije, to ostalo samo mrtvo slovo na papiru. Do sada je CIK primio 119 prijava za zloupotrebu javnih resursa u političke svrhe, a tek nekoliko njih izvuklo je deblji kraj sa kaznama do četiri hiljade maraka.

Šizofreno stanje

Da apsurd bude veći, kazne nisu izrečene za zloupotrebu javnih resursa, već za zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju, poput objave na društvenim mrežama o izgradnji ili popravci puteva. Projekt menadžer Koalicije Pod lupom Dario Jovanović, upozorava na izostanak sankcija za funkcionersku kampanju, jer CIK to ne uzima u obzir.

„I sada smo došli u šizofrenu situaciju da jednim dobrim zakonskim rješenjem i dalje kršite princip jednakih startnih pozicija u kampanji. Jer sa jedne strane imate funkcionere koji u izbornu trku ulaze sa pozicije vlasti nesmetano promovišući sebe, a oni drugi to ne smiju“, kaže Jovanović, upozoravajući na niske novčane kazne koje se izriču za zloupotrebe. 

Izmjene Izbornog zakona BiH definišu zloupotrebu javnih sredstava kao njihovo korištenje u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača tokom izborne kampanje. Da se zakon ne primjenjuje u praksi, pokazuju podaci Transparency Internacionala po kojima je u zadnja dva mjeseca za penzionere i druge kategorije stanovništva izdvojeno preko 60 miliona maraka. Kada je riječ o infrastrukturnim radovima, cifra je deset puta veća.

„Svaki zakon ostavlja prostor za šire tumačenje, pa CIK kao tumač onog što se odnosi na direktne podjele novca ili subvencije koje se prvi put uvode pred izbore, nađe opravdanje da je to nešto što je isplaćeno iz budžeta, odnosno da je stavka planirana“, navodi Damjan Ožegović iz TI BiH.

Izborni modeli regije

Jednokratna novčana pomoć, asfaltiranje ulica, korištenje obrazovnih ustanova za političke skupove, službeni automobili u kampanji, dominantan je obrazac ponašanja u izbornoj kampanji. Vehid Šehić, iz Koalicije Pod lupom koja prati tok izbornog procesa u BiH, kaže da će oni koji su na vlasti uvijek biti u povoljnijem položaju.

„Nažalost je tako, ali to treba spriječiti. Zloupotrebljavaju se i djeca jer sve koriste za naklonost. Nemojte dozvoliti da vas neko kupi paketom od 40 maraka za glas. Poražavajuće je“, kategoričan je Šehić.

Iako CIK BiH ima mogućnost primjene Izbornog zakon u svojoj suštini, rješenje bi mogli biti i modeli koji su na snazi u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sjeverna Makedonija je još 2014. godine usvojila izmjene Izbornog zakona po kojem je zabranjen početak gradnje bilo kakve kapitalne infrastrukture iz budžeta i javnih sredstava, osim ako to nije drugačije definisano budžetom. Što se tiče Crne Gore, zabranjeno je trošiti sredstva iz budžeta u iznosu koji je veći od mjesečnog prosjeka potrošnje, pola godine prije izbora.

Ipak, niko nema iluziju da će se zloupotreba javnih resursa svesti na nulu jer će oni koji su na funkcijama uvijek naći model kojim će zaobići zakonska rješenja, uglavnom pod parolom kao što je to na početku rekao jedan od članova CIK-a „život ne može stati“. S druge strane, striktna primjena postojećih zakonskih rješenja u kombinaciji sa drugim modelima, zloupotreba bi se mogla, kako se to u političkom vokabularu voli istaći, svesti u prihvatljiv okvir. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu