Srbija sve zanimljivija za njemačke investitore

DW: Kako vidite Srbiju, kao novi direktor Njemačko-srpske privredne komore?

Frank Aleter: Srbija se posljednjih godina razvila u zanimljivu zemlju za njemačke investitore, koji daju važan impuls za privredni rast i zapošljavanje u Srbiji. Atraktivni programi finansiranja, dobra infrastruktura i, naravno, blizina Evropske unije nude dobre argumente za direktne investicije. Investitorima širom svijeta potrebna je pravna sigurnost i dobra baza kada se radi o radnicima i stručnjacima. Vlada Srbije se bavila objema oblastima i postigla je značajan napredak, posebno posljednjih godina.

Po čemu je Srbija specifična kao ekonomski partner?

Istorija je pokazala da je Srbija, zbog svog geografskog položaja, strateški važna lokacija. To važi i danas, tako da se radi o raznim interesima investitora koje Srbija može da zadovolji. Pored Evropske unije, Srbija se oslanja i na dijaloge sa Kinom i Rusijom. Srbija se istovremeno nalazi u dinamičnom regionu koji se oslanja na ekonomski rast. Ta dinamika je zarazna i hoćemo da to učinimo još poznatijim u Njemačkoj.

Kakva je trenutna situacija kada je u pitanju razmjena između Njemačke i Srbije? Koja roba i usluge dominiraju? Koliki je obim trgovine?

Podaci za 2020. još nisu dostupni, 2019. obim trgovine iznosio je 5,2 milijarde evra. Uprkos pandemiji korone, ekonomisti i ekonomske institucije računaju sa pozitivnim rastom BDP-a u 2021. koji će se barem nadovezati na uspjehe iz 2018. i 2019. sa rastom od oko 4,4 odsto. Očekuje se i oporavak njemačkog uvoza i srpskog izvoza. Pretpostavljamo da će Njemačka ostati najvažniji trgovinski partner Srbije, za uvoz i izvoz.

Njemačka iz Srbije uglavnom uvozi (u procentima): elektrotehniku 27,4; mašine 21,9; hemijske proizvode 7,0; hranu 7,0; tekstil i odjeću 6,1; Motorna vozila i dijelove 4,1; sirovine (bez goriva) 3,6; metalne proizvode 3,1; obojene metale 3,0; proizvode od gume 2,9; ostalo 13,9.

Njemačka izvozi u Srbiju (takođe u procentima): mašine 19,7; hemijske proizvode 16,4; motorna vozila i dijelove 10,1; elektrotehniku 9,9; obojene metale 7,1; ostala vozila 5,1; tekstil i odjeću 4,2; ostalo 27.5.

Koje mogućnosti još nisu dovoljno iskorišćene?

Kada je o tome riječ, htio bih da pomenem ekologiju. Tu ima prostora za saradnju obe zemlje. Takozvanim Zelenim ugovorom (Green Deal) EU želi da postane klimatski neutralna do 2050. To takođe ima uticaja na trgovinske partnere koji izvoze u EU. Zbog očekivanih promena u zakonskog okvira, otvoriće se mogućnosti za usluge i tehnologije u oblastima upravljanja otpadom, energije i vode.

Šta bi trebalo promijeniti u Srbiji kako bi stvari bolje funkcionisale?

Vlada Srbije je 2018. restrukturirala oblast stručnog obrazovanja koje se zasniva na dualnom modelu. Njemačko-srpska privredna komora pratila je taj proces s ciljem da lokalnu ekonomiju podrži kvalifikacijama mladih. Međutim, ima još mnogo toga da se uradi - posebno se mora povećati prihvatanje opšteg stručnog osposobljavanja, zatim postoji potreba za daljim ponudama kvalifikacija u preduzećima ili daljim ponudama za obuku iskusnih zaposlenih u sektoru stručnog osposobljavanja.

Važno je reći da najnovija investicije idu u tehnički zahtjevne procese, a ne toliko u radno intenzivna područja. Pored kompanija srednje veličine, tu su i svjetske kompanije koje imaju stroge zahtjeve u pogledu poslovanja po utvrđenim standardima (compliance). Redovna razmjena između privatnog i javnog sektora sigurno može doprinijeti održivom poboljšanju u oblastima pravne sigurnosti i životne sredine.

Rekli ste da mnoge njemačke kompanije razmišljaju o ulaganju u Srbiju kao dio svojih strategija za skraćivanje lanca snabdijevanja (Nearshoring). Šta bi to moglo konkretno da znači?

Prošle godine smo primjetili da sve više njemačkih kompanija ciljano traži dobavljače iz Srbije. Za to sigurno postoje dva razloga: s jedne strane, Srbija je pozicionirana kao tržište dobavljača za Njemačku, kao dio takozvane nabavne inicijative Zapadni Balkan. A s druge strane, otkrivamo da njemačke kompanije svoju strategiju kupovine zasnivaju na različitim stubovima. Tu veliku ulogu igraju blizina EU i dobra struktura kvaliteta srpskih proizvoda. Te pozitivne aspekte bismo morali da nastavimo da plasiramo u Njemačkoj kako bismo iskoristili prednosti ovog prestrojavanja u oblasti kupovine.

Došli ste u Srbiju u vrijeme pandemije korone. Kakve šanse ona nudi za dva partnera?

Nesporno je da je pandemija korone učinila veliki korak na polju digitalizacije. Srbija ima veliki broj programera IT i softvera koji rade na inovativnim rešenjima. Od toga mogu profitirati njemačke i srpske kompanije.

Veoma pozitivno gledamo na to kako je Vlada Srbije reagovala i podržala ekonomiju i kompanije tokom korona-krize. Kada se radi o oblasti delovanja naše komore, mogu da kažem da vrlo dobro sarađujemo sa srpskom Vladom.

- pročitajte i ovo: Berlin nastavlja pomagati i podržavati zapadni Balkan

U vrijeme rada od kuće i postojeće digitalne infrastrukture u Srbiji... Kako bi njemačke kompanije to mogle da iskoriste i istovremeno uspore odliv mozgova u Srbiji?

Jedan od pristupa može biti Business Process Outsourcing (prebacivanje kompletnog segemnta poslovanja u neku drugu kompaniju ili zemlju). Međutim, do sada nismo primjetili taj pristup kod stranih firmi u Srbiji, već više direktna ulaganja u proizvodni sektor. U slučaju pozitivnog ekonomskog razvoja, to će igrati ulogu u budućnosti.

Nijemci su poznati po tome da vole da putuju. Koliko je Srbija zanimljiva za njemačku turističku industriju?

Prije pandemije korone, Srbija je posebno privlačila sjevernoevropske goste. Srbija je i dalje nepoznata njemačkim turistima. Tu postoji veliki potencijal, jer, moguće je da neko vrijeme poslije pandemije putovanja u daleke zemlje neće biti toliko u fokusu njemačkih turista. Srbija ima mnogo toga da ponudi u pogledu kulture, kuhinje i pejzaža. Privredna komora bi bila srećna da tu postavi platformu za razvoj.

Koliko je Srbija zanimljiva kada se radi o izvozu organskih proizvoda?

Potražnja za organskim proizvodima u Njemačkoj eksponencijalno se povećala posljednjih godina. Lokalni izvori odavno ne mogu ni priblžno da zadovolje potražnju. U tom pogledu, Srbija bi mogla da se postavi kao partner za organske proizvode zbog dobrog poljoprivrednog zemljišta i tako privuče investitore.

Šta mislite o takozvanom mini-Šengenu?

To pitanje je suviše složeno da bi se na njega kratko odgovorilo i više je u javnom domenu. Naravno da slobodno kretanje roba, usluga i ljudi doprinosi daljoj razmjeni između pojedinih zemalja.

Rusija, a posebno Kina takođe su bacile oko na Srbiju. Da li je to prepreka ili koristi njemačkom angažmanu?

Njemačke kompanije su održivo angažovane u Srbiji i usmjerene su ka dugoročnoj budućnosti. Naša saradnja postoji najmanje 20 godina, što jasno pokazuje da smo u Srbiju došli da tu i ostanemo. Njemačka je na prvom mjestu među srpskim bilateralnim partnerima i angažman njemačkih investitora značajno doprinosi ekonomskoj održivosti Srbije.

Šta su Vaši prioriteti? Dovodite li potencijalne investitore?

Osnovni zadatak Njemačko-srpske privredne komore je unapređenje trgovine i investicija. I jedno i drugo se može proširiti, iako smo mi kao bilateralna privredna komora zainteresovani za što niži trgovinski deficit. Samo na ovaj način se hitna pitanja ekonomske politike mogu ravnopravno rješavati.

U zadatake nemačke bilateralne privredne komore spada i informisanja multiplikatora u Njemačkoj ili direktno kompanija o tržišnim prilikama u Srbiji. Proširićemo to kako bismo Srbiju u Njemačkoj plasirali kao atraktivnu lokaciju za investiranje.

Frank Aleter je direktor Njemačko srpske privredne komore (AHK Srbija) od 1. februara 2021. Ima više od deset godina iskustva na različitim pozicijama u sistemu njemačkih spoljnotrgovinskih i industrijskih komora sa 140 kancelarija u 92 zemlje. Magistrirao je privredno pravo na Univerzitetu Vitvatersrand u Johanesburgu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!