Femicidi u Iranu: Žene bez zaštite države

Od 20. januara do 1. februara 2025. sedam žena i djevojčica ubili su njihovi "očevi i muževi" u raznim gradovima širom Irana, izvijestio je portal vijesti Khbara Online. Portal je dalje izvijestio da je broj ubojstava u ovoj godini porastao – iranski kalendar počinje u proljeće. Samo u prva tri mjeseca ove godine (po iranskom kalendaru – op. red.) skoro svaki dan je jedna žena ili djevojčica ubijena od strane supruga, očeva ili braće. Riječ je o ukupno 85 slučajeva.

"Ako otac ubije svoju kćer u ime časti, bit će osuđen na najviše deset godina zatvora. Muškarci koji ubiju svoje žene, sestre ili kćeri pod izlikom časti ponekad se čak slave kao heroji", piše Saeed Dehghan odgovarajući na pitanje Deutsche Wellea.

Iranski odvjetnik za ljudska prava već dvije godine živi u egzilu u Kanadi. On kaže: "Prema šerijatskim zakonima Islamske Republike, osoba koja ima izvanbračnu vezu može se smatrati maddur al-dam - neko čiji život nema pravnu zaštitu. To znači da zakon legitimira ubojstvo!"

Aktivistice u Iranu već dugo pozivaju na veću zaštitu države za žene i djevojčice unutar obitelji. Na njihovu inicijativu i uz potporu nekih reformistički nastrojenih političarki pod predsjednikom Rohanijem (2013.-2021.), prije 13 godina parlamentu je podnesen nacrt zakona o "Sprečavanju nasilja nad ženama". Nacrt je nekoliko puta mijenjan i ublažavan te nekoliko puta vraćan pravosuđu na provjeru. 

Beskrajna rasprava kada su žene u pitanju

"Ne znam postoji li još jedan prijedlog zakona u povijesti iranskog parlamenta koji je toliko dugo čekao na odluku", kritizirao je kriminolog i profesor na Sveučilištu u Teheranu, Mohsen Borhani, u članku za dnevnik Etemad krajem 2024. godine. Borhani je poznat po svom kritičkom stavu prema političkom sustavu u Iranu. Prošle je godine u zatvoru proveo 79 dana i dobio otkaz na fakultetu.

U svom članku je napisao da je kao pravni stručnjak proteklih 13 godina bio na brojnim sastancima u raznim institucijama na kojima je razmatran prijedlog zakona. Glavni razlog neuspjeha ovog projekta, smatra on, leži u stavu nekih donositelja odluka i njihovom razumijevanju prava žena. Neki protivnici ovog zakona, nastavlja, razvili su lažnu dihotomiju – naime ideju da su prava žena u sukobu sa stabilnošću obitelji.

Kritičari optužuju aktivistice da oponašaju Zapad i slijede ciljeve koji su u suprotnosti s načelima islama. Tvrde da se ovom zakonskom inicijativom ženama daje mogućnost da zanemaruju svoje kućanske dužnosti i time ugrožava položaj muškaraca kao upravitelja obitelji.

Među njima su mnoge konzervativne žene poput Ensieh Khazali. Khazali, potpredsjednica za pitanja žena i obitelji kod predsjednika Raisija, u svakom intervjuu naglašava da statistike o nasilju nad ženama u Iranu nisu visoke prema međunarodnim standardima. “Najmanje tisuću žena ubijeno je u obiteljskom nasilju u Sjedinjenim Državama svake godine”, rekla je u proljeće 2024., dodavši da se vlada zalaže za veću zaštitu i poštovanje. 

Žene se plaše pravosuđa

Teško je utvrditi tačnu statistiku o obiteljskom nasilju nad ženama u Iranu. Zbog izostanka državne potpore, mnoge pogođene osobe se ni ne prijavljuju pravosudnim tijelima.

Tragičan primjer je slučaj novinarke Mansoureh Ghadiri Javid, koju je u novembru 2024. brutalno ubio njezin suprug, odvjetnik, ubodima nožem i udarcima bučicom. Ghadiri Javid radila je za državnu novinsku agenciju IRNA više od 20 godina i pisala istraživačke članke, između ostalog, o pravima žena. Prema riječima njezine obitelji, godinama je bila izložena obiteljskom nasilju. Da je tražila pravni postupak, izgubila bi skrbništvo nad svojim jedinim djetetom.

U Iranu, pravo na podnošenje zahtjeva za razvod općenito imaju muškarci. Zakon im dopušta raskid braka u bilo kojem trenutku i bez navođenja razloga, a skrbništvo nad djecom automatski prelazi na njih. Prema iranskim šerijatskim zakonima, prema ženama se odnosi kao prema maloljetnim državljankama. Sve važne odluke – smije li žena raditi ili putovati – donose muškarci.

"Temeljni problem zakonodavstva u Islamskoj Republici - od ustava do građanskog i kaznenog zakona - leži u ideološkoj orijentaciji sustava", kritizira Azadeh Kian, profesorica sociologije i direktorica Centra za rodne i feminističke studije na Sveučilištu Paris 7-Paris-Diderot.

"Spolna diskriminacija žena duboko je ukorijenjena u svim područjima", kaže ona. Sam zakon o "sprečavanju nasilja nad ženama", prema njenom mišljenju, to ne bi bitno promijenio. Ipak, konzervativni krugovi u parlamentu na to teško pristaju.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu