Čvrstom rukom protiv organizovanog kriminala

Krajem juna u Rurskoj oblasti dogodile su se masovne tuče sukobljenih sirijskih i libanskih velikih porodica (klanova). Krajem maja je izrečena presuda šestorici takozvanih pripadnika klana za krađu dragulja u vrijednosti od preko 100 miliona eura iz muzeja Grünes Gewölbe u Drezdenu. U Berlinu već više od 100 dana traje sudski postupak zbog optužbi za iznudu u reperskom miljeu: "klanski kriminal", termin koji je inače kontroverzan, često se pojavljuje na naslovnim stranicama njemačkih medija. Zato u predgovoru najnovijeg izvještaja o stanju organizovanog kriminala od strane klanova u najvećoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji stoji važna rečenica: „Kriminalno ponašanje pripadnika tursko-arapskih klanova je predmet javne percepcije (izaziva veliku pažnju javnosti) i zato, pored policijske, ima i političku relevantnost."

Ta politička relevantnost je klanski kriminal katapultirala čak i u koalicioni sporazum savezne vlade koji čine SPD, Zeleni i FDP: borba protiv te pojave okarakterisana je prioritetnom. Klanski kriminal trenutno je politički još relevantniji jer se u oktobru ove godine održavaju parlamentarni izbori u Hesenu i Bavarskoj, desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) u ispitivanju javnog mnjenja ima 21% glasova - a i sadašnja savezna ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser u Hesenu vodi izbornu kampanju, gdje želi postati premijerka.

Kolektivno prisilno protjerivanje?

Nancy Faeser trenutno puni naslovnice medija jer očigledno planira da prisilno vrati pripadnika kriminalnih klanova u zemlje porijekla, čak i ako im nije dokazano da su počinili neki specifičan zločin. Ta namjera proizilazi iz nacrta za diskusiju objavljenog početkom avgusta. Na 18. strani tog dokumenta od 35 stranica, autori navode: „Do sada je interes za prisilno vraćanje pripadnika organizovanog kriminala postojao samo ako je postojala pravosnažna krivična presuda (...)". To bi sada trebalo izgledati drugačije, analogno pripadnicima terorističkih organizacija.

Glasnogovornik Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova Maximilian Kall je u ponedjeljak rekao da bi, ako taj prijedlog postane stvarnost, protjerivanja ubuduće tek mogla biti moguća "ako činjenice opravdavaju izvođenje zaključka da je neko bio ili je dio kriminalne organizacije". Osvrćući se na kriminalne klanove, Kall je rekao da kod svakog pojedinog člana tih velikih porodica, koji bi po novom pravilniku trebao biti protjeran, mora postojati povezanost sa kriminalnim aktivnostima. Budući da se taj plan našao na meti kritika, Kall je naglasio: "Sama pripadnost nekoj porodici ne predstavlja kriminalnu aktivnost."

Pripadnost nekoj kriminalnoj organizaciji prvo se mora utvrditi, naglasio je Dirk Peglow u intervjuu za DW. Stoga on kao predsjednik Udruženja njemačkih kriminalističkih inspektora poziva da se, umjesto pojednostavljene procedure protjerivanja, angažuje više istražitelja. Peglow ističe da je protjerivanje uvijek povezano s velikim preprekama, čak i kada su u pitanju osuđeni kriminalci. Prema podacima BKA, skoro trećina članova kriminalnih struktura klanova ima njemačko državljanstvo, čime je protjerivanje iz Njemačke nemoguće.

Šta se krije iza pojma "klanski kriminal"?

Savezna služba kriminalističke policije (BKA) od 2018. godine, u okviru pripreme saveznog izvještaja o stanju organiziranog kriminala, ciljano prikuplja podatke o klanskom kriminalu. Za BKA, klan je "neformalna društvena organizacija, koju određuje zajedničko porijeklo njenih članova". Nju karakteriše stroga hijerarhijska struktura, izražen osjećaj pripadnosti i zajedničko razumijevanje normi i vrijednosti. Ako pripadnost klanu "predstavlja spojnu komponentu koja podstiče izvršavanje zločina ili sprječavanje njihove istrage", BKA govori o "klanskom kriminalu".

Za Saveznu službu kriminalističke policije postoje razlike vezane za porijeklo velikih porodica. Na vrhu statistike su takozvani Mhallamiye Kurdi iz jugoistočne Turske i Libana. Slijede klanovi turskog i arapskog porijekla, kao i oni sa zapadnog Balkana i zemalja Magreba.

Te porodice ne djeluju širom Njemačke, već se koncentrišu u određenim regionima. Više od dvije trećine svih istraga provedeno je u saveznim pokrajinama Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saksonija, te gradovima-pokrajinama Bremenu i Berlinu.

Nanošenje tjelesnih povreda, neredi, upotreba oružja

Sjeverna Rajna-Vestfalija od 2018. svake godine objavljuje poseban izvještaj o stanju "klanskog kriminala". U najnovijem izvještaju iz 2022. godine navodi se da je skoro trećinu zločina - 28 posto - čine "grubi zločini" - odnosno tjelesne povrede. Prema izvještaju o stanju klanskog kriminala, nasilje se "često smatra legitimnim sredstvom za rješavanje sukoba; nasuprot tome, tolerancija i spremnost na kompromis su, po mišljenju članova kriminalnog klana, više znak slabosti".

Riječ je o "značajnom potencijalu opasnosti, kroz, na primjer, upotrebu oružja i hladnog oružja za udaranje". Osim toga, "beznačajni razlozi i radnje koje se doživljavaju kao povreda časti" ponekad su bile dovoljne kao povod za "velike fizičke obračune".

Organizovani kriminal, koji je zaista opasan, odvija se u tajnosti, kaže kriminolog Thomas Müller u intervjuu za DW. On je sedam godina istraživao stanje sa organizovanim kriminalom u Bremenu, a kasnije je 10 godina bio opunomoćenik za pitanja integracije pri bremenskoj policiji. Borba protiv klanskog kriminala politički se može dobro iskoristiti, primjećuje Müller. On istovremeno žali i zbog "kolateralne štete" u akcijama protiv "klanskog kriminala". To nanosi veliku štetu ljudima koji dolaze iz slične društvene zajednice ili imaju slična imena, kaže kriminolog Müller.

Velike porodice nisu kriminalne, već "pod-podklanovi"

U studiji za migracionu službu Integracija iz januara 2023. i politikolog Mahmoud Jabala osporava široko rasprostranjenu sliku o velikim kriminalnim porodicama. Nakon sedam godina istraživanja na terenu, Jabala je siguran: kriminal se ne događa unutar velikih porodica u cjelini, već unutar podklanova odnosno "sub-subklanova". Na tom nivou, kako kaže, postoje snažne ideje solidarnosti i zajedništva a dijelom i neko ko ima ulogu lidera". Samo se nekoliko pripadnika velikih porodica bavi kriminalom, ističe Jabala, te pojašnjava da oni ne samo da dobijaju nesrazmjerno veliku pažnju medija i politike, već je često aktivno traže.

Takav je, na primjer, Mahmoud Al-Zein. Ovaj vođa poznatog arapskog klana 2020. godine je objavio autobiografiju pod nazivom Berlinski kum" (Der Pate von Berlin). U njoj su u velikoj mjeri tematizovana pitanja časti, poštovanja, kao i sopstvena pravila - i načini njihovog provođenja. Većina članova velikih porodica je pak kritikovala kriminal, kaže Jabala. Oni su, pojašnjava on, u velikoj mjeri ispaštali zbog diskriminacije u društvu, jer su ih smatrali suodgovornim za loše ponašanje ozloglašenih članova njihove porodice.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu