Da li je Hillary Clinton tražila zatvor za dezinformacije?

Trka za Bijelu kuću je u punom jeku. Članovi Demokratske i Republikanske stranke, uključujući  njihove predsjedničke kandidate Kamalu Harris i Donalda Trumpa — optužuju jedni druge za fake news, širenje laži  i strane propagande.

Dok su neki desno orijentisani republikanci insistirali na tome da svi imaju pravo govoriti šta žele, demokrati lijevog centra su skloniji određenim ograničenjima u pogledu slobode govora. Anketa iz 2023. godine, provedena od strane instituta RealClear Opinion Research, sugerirala je da tri četvrtine demokrata misli da bi vlada trebala ograničiti „mrziteljske" objave na društvenim mrežama odnosno postove, u kojima se koristi jezik mržnje.

Da li je Hillary Clinton zaista pozvala na odvođenje ljudi, koji šire lažne vijesti, u zatvore?

Trumpove pristalice su ranije ove sedmice bile bijesne zbog videa sa intervjuom Hillary Clinton, koji se emitovao ranije tog dana na američkom kanalu MSNBC. Bivšoj ministrici vanjskih poslova SAD se zamjera da zahtijeva da politički protivnici budu kažnjeni zbog korištenja svog prava na slobodu govora.

Tim DW-a za provjeru činjenica je istražio da li je Hillary Clinton to zaista rekla.

Tvrdnja: "Hillary Clinton sugerira da bi Amerikanace trebalo slati u zatvor zbog objavljivanja 'dezinformacija'", objavljeno je u utorak na poznatom desničarskom nalogu „End wokeness" na platformi X, zajedno s video isječkom, koji je do četvrtka navečer imao više od 68 miliona pregleda.

Nalog "Wall Street Apes" ciljao je na republikanske birače objavom na platformi X, koja je skupila 2,9 miliona pregleda. U objavi stoji: „Hillary Clinton sada poziva da se Trumpove pristalice odvode u zatvor zbog širenja i dijeljenja dezinformacija."

DW provjera činjenica: To nije tačno.

U intervjuu je Hillary Clinton iznijela prijedlog po kojem bi "[Amerikanci] trebali biti civilno ili u nekim slučajevima i krivično odgovorni" za određene objave na društvenim mrežama. Međutim, bivša američka šefica diplomatije nije pozvala na kažnjavanje svakoga ko objavi ili podijeli pogrešan ili netačan sadržaj, kao što sugeriraju reakcije korisnika na socijalnim mrežama.

Takvo kažnjavanje bi mnogi u SAD-u mogli smatrati skandaloznim, jer je u suprotnosti sa slobodom govora i mišljenja, što je ustavno pravo u SAD-u, kao uostalom i u većini, ako ne i svim demokratskim zemljama.

U intervjuu je Hillary Clinton govorila i o američkim građanima, koji primaju novac od ruskih agenata, kako bi „poput papagaja ponavljali ruske stavove." Pozvala se na američkog specijalnog tužioca Roberta Muellera, koji je 2018. godine optužio 13 Rusa za navodno miješanje u predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine.

Ona je sugerirala da bi podizanje optužbi protiv Amerikanaca, koji šire propagandu Kremlja, bilo "bolje sredstvo odvraćanja", jer je vrlo malo vjerovatno da će ruskim agentima "ikada biti suđeno u Sjedinjenim Američkim Državama."

Da li Hillary Clinton time narušava slobodu govora?

Republikanski kongresmen Alex Mooney iz Zapadne Virdžinije je na platformi X dao "podsjetnik" svojim pratiocima uz video snimak dijela intervjua, koji je dala Hillary Clinton, napisavši: "Demokrate se boje našeg prvog amandmana", misleći pri tom na segment američkog Ustava kojim se osigurava pravo na slobodu govora.

Međutim, mnoge vlade i vrhovni sudovi širom svijeta, uključujući one u Washingtonu i Njemačkoj, ograničili su slobodu govora, ako ona ugrožava druga ustavna prava poput osobne ili javne sigurnosti. Zato podsticanje na zločin nije pokriveno odnosno obuhvaćeno pravom na slobodu izražavanja.

Štaviše, u Međunarodnoj konvenciji o ljudskim odnosno građanskim i političkim pravima, koju su potpisale gotovo sve države članice UN-a a mnoge i ratificirale, navodi se da sloboda govora i izražavanja također može biti ograničena kada se upotrebljava govor mržnje.

Njemačka ima strožija ograničenja govora mržnje od SAD. Međutim, u obje zemlje kleveta ili diskriminatorsko verbalno zlostavljanje može biti kažnjivo samo kada "prevazilazi puko izražavanje mišljenja i cilja na određenu osobu kako bi joj nanijelo štetu", navodi Nacionalna koalicija protiv cenzure (NCAC). Kao savez od 59 nacionalnih neprofitnih organizacija, NCAC takođe tvrdi da je u Sjedinjenim Američkim Državama takvo uznemiravanje i zastrašivanje uglavnom kažnjivo samo kada namjerno ili s nekim efektom stvara "zastrašujuće, neprijateljsko ili uvrjedljivo okruženje".

Suđenje, koje se trenutno odvija u Tampa Bayu na Floridi, gdje su četvorica muškaraca optužena za zavjeru i djelovanje kao neregistrovani ruski agenti, moglo bi rasvijetliti pitanje da li je promoviranje strane propagande kažnjivo u SAD-u.

Poput republikanaca koji su – svjesno ili nesvjesno – pogrešno protumačili izjave iz intervjua Hillary Clinton, četvorica optuženih na Floridi, kako je izvijestio "The New York Times" 3. septembra, tvrde da tužioci kriminaliziraju neslaganje u mišljenjima, koja su zaštićena Prvim amandmanom američkog Ustava.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu