U proljeće više vakcina za zemlje EU
15. januar 2021
Dok razne države EU raspravljaju o produženju Lockdowna, a Italija najavljuje ograničenja do aprila, mnogi se građani EU pitaju zašto se vakcinacija u Evropi ne odvija brže. Iako je provedba vakcinacije stvar o kojoj odlučuju same države članice, koje same moraju preuzeti odgovornost za logističke probleme, centralna nabavka cjepiva je u rukama Evropske komisije. EK je upravo naručila dodatnih 300 miliona doza od trenutnog lidera na tržištu – kompanije Pfizer/BioNTech i ima opciju da poruči za 2,3 milijarde doza cjepiva od različitih proizvođača, pri čemu se kod većine njih vakcinacija mora izvršiti dva puta. Ali da li je EK igrala na pogrešnu kartu i da li se vakcina isporučuje presporo?
Nema alternative nabavkama na nivou EU
Evropska pučka stranka (EPP) u Evropskom parlamentu, čija je članica i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, pomaže vlastima u Briselu svojevrsnim „olakšavajućim potezom". Lekcija, naučena tokom pandemije koronom glasi "više Evrope" što se ogleda u jednoj vrsti Zdravstvene unije EU, rekao je predsjedavajući EPP-a Manfred Weber. On je ponovo jasno stavio do znanja da su evropski ugovori za kupovinu vakcina potpisani prije nacionalnih ugovora. Direktorica Sandra Gallina, nadležna za program i nabavku vakcina, istakla je to i pred Evropskim parlamentom: "Najprije stižu naše vakcine", rekla je Gallina, odgovarajući na pitanje o posebnoj nabavci cjepiva Pfizer/BioNTech od strane Njemačke. Ona je istakla da je „na početku ove avanture bilo 165 mogućih kandidata za cjepivo". Komisija je poslušala savjete epidemiologa i već tokom ljeta je morala odabrati najizglednije kompanije.
I evropska komesarka Margitis Schinas branila je odluku o zajedničkoj kupovini cjepiva: "Bez zajedničkog djelovanja velike države pokupovale bi sve vakcine na štetu malih i srednjih članica EU. Male zemlje nikada ne bi mogle osigurati dovoljno cjepiva po pristupačnim cijenama".
Postoje i kritike, posebno iz EU, u pogledu nedostatka transparentnosti prilikom zaključivanja ugovora. Neki od njih su sada dostupni na uvid u čitaonici u Evropskog parlamenta. Šta je sa odredbama o garanciji i kako su nastale cijene? Odgovori stižu polako, jer su pregovori s Pfizerom o pitanjima odgovornosti bili izuzetno teški. Američki farmaceutski gigant, kako je rečeno, želio se zaštiti i u velikoj mjeri olakšati svoju poziciju. Sada će, na insistiranje članova Evropskog parlamenta, izvršni direktor Pfizera Albert Bourla ispitati u kojoj bi mjeri detalji do sada tajnih ugovora mogli biti objavljeni u javnosti.
- pročitajte i ovo: Da li je Angela Merkel odgovorna za sporo vakcinisanje?
Više vakcina i bolja efikasnost?
Bourla je takođe obećao veliko proširenje proizvodnje vakcine Pfizer/ BioNTech i kao cilj naveo dvije milijarde doza tokom ove godine. EU želi udvostručiti svoj udio sa 300 na 600 miliona doza, a zalaže se i za bržu isporuku. Ali, ova kompanija mora uravnotežiti zahtjeve Evropljana sa globalnom potražnjom. EU je brzo reagirala sa svojom porudžbom u drugoj fazi i Pfizer bi joj mogao isporučiti dodatnih 75 miliona doza u drugom tromjesečju 2021., pored doza isporučenih početkom godine. "Za EU postoji svjetlost na kraju tunela", objašnjava menadžer.
Prilično je optimističan u pogledu ostalih hitnih pitanja vezanih za vakcinu Pfizer/ BioNTech. Sada se ona testira na mladima između 12 i 16 godina i prvi rezultati su ohrabrujući. Do sada je odobrenje za vakcinaciju Evropske agencije za lijekove vrijedilo samo za mlade sa navršenih 16 godina života. Još nije odobreno cjepivo za djecu jer nije bilo dovoljno kliničkih podataka o podnošljivosti. Trenutno je najvažnije pitanje mogu li ljudi koji su cijepljeni i dalje prenositi virus. Šef Pfizera na ovo pitanje još nema jasan odgovor. Prvi podaci iz eksperimenata na životinjama ohrabruju i daju povoda da se vjeruje kako vakcinisani ljudi virus neće dalje prenositi. Naučnici bi prve pouzdane informacije mogli pružiti sredinom februara.
Još uvijek je otvoreno pitanje i koliko će dugo trajati imunitet nakon vakcinisanja. U prvim kliničkim ispitivanjima dobrovoljci su cijepljeni prije otprilike šest do sedam mjeseci. Zaštita od korone kod njih je još uvijek prisutna. Stoga treba pričekati i vidjeti hoće li učinak vakcine oslabiti tokom dužeg vremenskog razdoblja i hoće li i kada biti potrebno osvježiti vakcinu odnosno ponoviti cijepljenje.
- pročitajte i ovo: Građani Njemačke ne mogu birati vakcinu
Druga cjepiva na čekanju
Od 6. januara u EU je odobrena i vakcina američke kompanije Moderna. Prva pošiljka stigla je u Irsku i Bugarsku. EU također želi povećati porudžbu cjepiva ove kompanije. Do sada je imala mogućnosti za porudžbu 150 miliona doza cjepiva, od kojih je trećina, kako se tvrdi, osigurana za Njemačku.
Druge zemlje EU odbacile su vakcinu kompanije Moderna jer je sa cijenom od oko 25 dolara po dozi najskuplja u poređenju s drugim cjepivima. Pored toga, nije jasno koliko brzo Moderna može isporučivati vakcine.
Očekivanja su zato usmjerena na cjepivo AstraZenece, koje bi Evropska agencija za lijekove trebala odobriti krajem mjeseca. Smatra se jednostavnim za upotrebu a nije ni skupoi, tako da se neke zemlje EU oslanjaju na to da će ovim cjepivom pokriti veći dio potražnje. EU je već naručila 400 miliona doza, a proizvođač obećava da će proizvesti tri milijarde doza cjepiva u toku ove godine. AstraZeneca je jedna od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija s velikim iskustvom u proizvodnji cjepiva i vjerojatno će ispuniti svoja obećanja.
U februaru bi mogla biti odobrena još jedna vakcina - preparat Johnson & Johnson, koji se proizvodi u Holandiji, kako je u srijedu najavila povjerenica EU za zdravstvo Stella Kyriakides. Tada bi na evropskom tržištu postojale četiri različite vakcine, koje bi, u drugom tromjesečju ove godine, trebale primjetno ubrzati serijsko cijepljenje građana EU.