1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Erdogan ne stoji iza pokušaja puča"

Nicolas Martin18. juli 2016

Nakon neuspjelog pokušaja puča u Turskoj su prisutne brojne glasine. Šef Fondacije Heinrich Boell u Istanbulu govori za DW o teorijama zavjere koje sada kruže i posljedicama svega tog za tursku demorkatiju.

https://p.dw.com/p/1JQmd
Foto: Reuters/M. Sezer

DW: Trenutno vidimo brojne slike pro-Erdoganovih demonstranta koji proslavljaju sprečavanje puča. Ima li na ulicama Istanbula i drugih glasova?

Kristian Brakel: Postoje i brojni glasovi kritičara. Naravno mali broj njih se vidi na ulicama, mnogo više su prisutni u socijalnim medijima. Zemlja je duboko podijeljena. To se jasno može vidjeti na osnovu dva hashtaga na Twitteru. U jednom se traži "smrtna kazna za pučiste" i njega koriste uglavnom nacionalisti. Drugi se zove "To nije puč, to je samo teatar" - u kojem se dakle vladi želi imputirati da je sama inscenirala puč. To pokazuje da je taj kratki momenat jedinstva tokom puča već prošao.

Postoje dakle i brojni ljudi koji smatraju da iza ovog zaista diletantski vođenog pokušaja puča stoji Erdogan. Šta to govori o njihovom odnosu prema vladi?

U Turskoj stalno kurzira mnoštvo teorija zavjere - to dakle nije ništa posebno. Ono što je važno u ovom slučaju je to da je povjerenje onih koji ne podržavaju AKP toliko malo da se vjeruje da vlada može uraditi takvo nešto.

Što Vi mislite? Vjerujete li da je Erdogan na bilo koji način mogao sudjelovati u puču?

Pogledajte predsjednikove slike i kako je on dao svoju prvu izjavu koju je emitirao CNN Turska. On tu sjedi u nekoj vrsti foto kabine i govori preko svog iPhon-a. Vjerujem da bi predsjednik, koji se dobro razumije u medijsko insceniranje, odabrao drugi mediji, a ne jedan veoma amaterski koji njegovim riječima u tom trenutku također nije dao neizostavnu težinu. Također tu vidite muškarca koji u tom trenutku ne djeluje tako kao da je gospodar situacije. To u svakom slučaju govori protiv toga da je vlada sve inscenirala.

Naravno tu su brojni argumenti koji se navode kao dokazi za postojanje zavjere, a koji uopće nisu dokazi. Primjerice da za puč uopće ne trebate tako mnogo ljudi kao što se pretpostavlja. Ili da se trebate samo pobrinuti za to da drugi dijelovi vojske i sigurnosnih snaga budu dovoljno daleko od zbivanja kako se ne bi umiješati. To su pučisti također dijelom pokušali. Do sada ne postoji dokaza o Erdoganovoj umiješanosti. Zbog toga to smatram izrazito nevjerojatnim.

Türkei Izmir Verhaftungen nach Putschversuch
Hapšenja nakon pokušaja puča u TurskojFoto: picture-alliance/AA/E. Atalay

Što smatrate vjerojatnim?

Sumnja trenutno ide u pravcu koji je i sam Erdogan spormenuo na njegovoj press konferenciji na aerodromu: Početkom avgusta se održava godišnja sjednica vrhovnog Vojnog vijeća. Na toj sjednici se po pravilu diskutira o tome ko će biti unaprijeđen, a ko penzioniran. Prema onome što je rekao Erdogan postoje glasine da bi neke osobe bile žestoko pogođene odlukama Vijeća. Dakle nije nevjerojatno da među njima ima onih koji su sada udružili snage. Ali to je samo špekulacija jer mi do sada znamo premalo imena.

Koliko će ojačan izaći Erdogan iz poraza pučista?

On je sa sigurnošću još jednom učvrstio svoj imidž nekoga ko prevazilazi sve probleme i može dovesti zemlju pod kontrolu: heroj, koji može odoljeti svim otporima, što znači i otporima starih elita u zemlji u koje spada i vojska. To je također važan signal njegovim stranačkim kolegama koji pripadaju islamsko-konzervativnom spektru. To sve ga naravno neizmjerno čini jačim i ne bi me začudilo ako bi uvođenje predsjedničkog sistema sada ponovo dobilo na zamahu i zbog toga jer bi brojni bivši kritičari u AKP-u ovu ideju sada mogli potcijeniti.

Navodno je uhapšeno već 6000 okrivljenih. Među njima nisu samo pripadnici vojske, već i sudije i advokati. Još prije puča Erdoganu se prebacivalo da postupa nedemokratski. U kojem će se pravcu zemlja sada razvijati?

Smatram da je veoma nevjerojatno da sve te osobe iz pravosudnog sistema imaju veze za pučem. To su ljudi koji možda imaju vezu sa Pokretom Guelen i osobe koje su inače kritički nastrojene prema vladi. To da se sada koristi prilika i da se čini da već dugo postoji duga lista sa imenima ovih osoba nije dobar znak za to kako će se sada stvari dalje odvijati.

Ni za jednu zemlju nije dobro da je na njenom čelu osoba koja jedva da je podvrgnuta kontroli. Problem nije predsjednički sistem - on postoji i u drugim zemljama - već paralelno smanjenje ovlasti parlamentu i neovisnom sudstvu. Ako donošenje odluka u zemlji ovisi od sasvim malog broja osoba, za opoziciju postoji malo prostora za djelovanje a to ne može biti dobro.

Kristian Brakel je islamolog i rukovoditelj Heinrich-Boell Fondacije u Istanbulu.

Intervju je vodio Nicolas Martin.