Erdogan - dobrodošao ili ne?
26. septembar 2018
"Radujem se Erdoganovom dolasku. Vrlo cijenim našeg predsjednika". Ozlem Kalender radi u jednoj prodavnici slatkiša u berlinskom naselju Krojcbergu i ovako izražava svoja osjećanja povodom predstojeće posjete turskog predsjednika Njemačkoj.
Ozlem Kalender ima 30 godina i rođena je u Njemačkoj. Ona smatra da je Erdogan "vrlo koristan za Tursku". Da svake godine putuje u Tursku i tamo vidi "kako nove ulice, parkovi i bolnice sve više modernizuju zemlju". Ona očekuje da Erdogan nešto učini i za Turke koji žive u Njemačkoj. "Ima mogo onih koji nas ne prihvataju. On treba da im ispriča šta smo učinili za Njemačku. Treba da pokaže da stoji iza nas".
Prijatelj ili neprijatelj?
Predstojeća posjeta je glavna tema među Turcima koji žive u Krojcbergu. Jedna žena kaže da je "sasvim normalno" da Erdogan dolazi u posjetu Njemačkoj kao predsjednik države. Ona živi u Njemačkoj 30 godina: "Ne podržavam Erdogana, ali nisam ni protiv njega", kaže. I dodaje da svaki šef države ima svoje prednosti i mane. "Kritikujem pritisak koji Erdogan vrši na medije kao i njegove konzervativne stavove. Ali, njegovo uspravno držanje spram svijeta - to mi se sviđa."
Predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj su pokazali da u Njemačkoj Erdogan ima puno sunarodnika koji ga podržavaju. 65 odsto od 1,4 miliona Turaka sa pravom glasa koji žive u Njemačkoj glasali su za Erdogana, a nešto manje od 56 odsto njih za vladajuću stranku AKP. Prema navodima Instituta za turkologiju Univerziteta Duizburg-Esen, glasovi Turaka u Njemačkoj čine oko 2,5 procenta svih koji su glasali na izborima u Turskoj.
Sasvim normalna posjeta?
Polarizacija između sljedbenika i protivnika Erdogana podijelila je i tursku zajednicu u Njemačkoj. 35-godišnji Adem Orta koji u Njemačkoj živi 19 godina, to dobro zna. On radi u jednoj prodavnici hamburgera u Krojcbergu i protivnik je Erdogana. Kaže da bi Erdoganovi sljedbenici u njemu vidjeli neprijatelja.
Indži Ojku Jener Roderburg, koja predaje na Institutu za turkologiju Univerziteta Duizburg-Esen, smatra da je takva polarizacija nešto normalno. Podjela je uvijek bilo, kaže, samo se sada ona jasno vidi - između ostalog i zato što mnogi ljudi danas otvoreno mogu da kažu koga podržavaju, ili da li su Aleviti ili Kurdi.
Mnogo pozivnica - malo odgovora
Polarizacija može da se mjeri i po tome koliko je osoba koje su pozvane na državni banket u Erdoganovu čast odbilo da dođe. Na primjer, Husejin Mat, predsjednik Alevitske zajednice u Njemačkoj: "Poziv gospodina Štajnmajera nam mnogo znači, ali učešće na tom banketu bi značilo prihvatanje Erdoganovih nepravdi i legitimisanje njegovih postupaka", rekao je Mat za DW. On smatra da "nije pravo" da se organizuje svečani objed u čast Erdogana kada se zna da u Turskoj nema napretka na planu ljudskih prava, kao i prava Kurda i Alevita.
Ni kancelarka Angela Merkel, kako izgleda, nema vremena za večeru sa Erdoganom. I više opozicionih političara je svoje učešće otkazalo iz protesta zbog Erdoganove politike.