Dževad Karahasan: Bosansko-hercegovački Platon
5. februar 2010
Bosansko-hercegovački esejista Dževad Karahasan trenutnu živi i radi u tri evropska grada. Predaje na Humbolt univerzitetu u Berlinu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a u austrijskom Gracu radi kao gradski pisar, gdje vodi i međunarodni projekat ”Poetika granica”. Život između tri grada, kaže Karahasan, jeste komplikovan, ali ima i svoje čari. ”Nikad ne znate gdje vam je koja knjiga, nikada ne znate gdje vam je četkica za zube, ali šta ćete.... Život treba biti komplikovan, da ne bi postao rutina!”
Muslimanima koji žive i rade na Zapadu, danas nije lako, kaže Karahasan. Nekada su ga ljutile predrasude, a sada radom, razgovorima i predavanjima pokušava da ih dovede u pitanje. Opravdava ljudske predrasude, jer čovjek o većini stvari nema vremena da razmišlja, pa mu je lakše da prihvati sterotipe nego da istražuje istinu, objašnjava Karahasan.
”Zapad je danas društvo straha. Na Zapadu se danas na sve strane proizvode ogromne količine strahova raznih vrsta. Kada vidite kako je jadnim pušačima, shvatite da ste kao musliman čak privilegovani. Kada vidite kakvi strahovi i kakva panika vladaju od ptičjeg gripa, shvatite da bi bilo mnogo gore da ste ptica, nego što ste musliman.”
Govorim ”bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpskim jezikom”Iako se njegovi romani sa bosanskog prevode na strane jezike, Karahasan tvrdi da govori bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpskim jezikom. Njegove se knjige i romani u susjednim zemljama čitaju bez prevoda, jer ime jezika nema nikakve veze sa njegovim sadržajem, komentariše Karahasan.
”I dalje mislim da se mogu sjajno razumjeti s ljudima koji govore srpski, hrvatski, crnogorski. Sjajno se razumijem sa svojim prijateljima. A sa onim, koji se sa mnom ne žele razumjeti, i ne pokušavam da se razumijem.”
A da Karahasanov jezik razumiju i studenti iz svih dijelova Evrope, potvrđuje i činjenica da njegova predavanja na Univerzitetu u Berlinu dnevno posjećuje i do stotinu studenata.
Autorka: Selma Filipović
Odg. urednica: Marina Martinović