"Džamija Ferhadija će u potpunosti biti obnovljena!"

Na današnji praznik ramazanskog Bajrama, muftija banjalučki Edhem Čamdžic, poručuje da će Ferhadija, vjekovni simbol ovog grada, biti potpuno obnovljena u roku od dvije godine. 7. maj datum je koji je mračnim slikama predstavio Banjaluku cijelom svijetu. Prvo onaj 1993., kada je u cik zore politika krvi i tla, naoružana stotinama kilograma eksploziva, sa lica zemlje zbrisala najčuveniju i najstariju banjalučku džamiju Ferhadiju. A potom i 7. maj 2001, kada je prilikom polaganja kamena temeljca za obnovu džamije, gomila vodjena istim političkim principom, kamenovala okupljene vjernike i jednog od njih i ubila.
Danas, na dan ramazanskog Bajrama 2005. godine, čini se da je mračni period, obilježen srušenom Ferhadijom, konačno završen.Pronadjeno je kamenje srušene džamije koje je nakon rušenja odvezeno na gradsku deponiju. Ono se sada čisti
i priprema za ponovnu ugradnju u zidove Ferhadije. Muftija banjalučki, Edhem Čamdžic, uz bajramske čestitke, vjernicima je najavio i konačnu obnovu banjalučke ljepotice:

"Ovo je za nas najvažnije. Lako je zidati. Problem je bio pronaći kamen, izvaditi ga iz
smeća i zemlje, očistiti. Hvala Bogu, taj je problem riješen.Medjutim finansijski nam ne
pomažu ni opštinske ni entitetske vlasti, a one su po zakonu to obavezne."

Banjalučke gradske vlasti nisu novčano pomogle, ali gradonačelnik Dragoljub Davidović istčce da su sve potrebne dozvole date, kao i da je opšta klima prema obnovi Ferhadije promjenjena:

"Ja mislim da su stvari promjenjene, bez obzira što ima različitih mišljenja oko toga. Tu je i stav medjunarodne zajednice koji treba poštovati. Mislim na sve vjerske objekte koji su porušeni u ovom ratu. Mislim da to treba poštovati i raditi."

Mišljenje gradonačelnika ne dijeli profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta, Miodrag
Živanovic. Živanović ističe da će mnogo teže od obnove samog objekta teći obnova tolerancije:

"Ferhadija nije dominantno vjerski objekat. Ona je bila simbol grada, simbol života koji smo svi mi ovdje živjeli. Sama rekonstrukcija neće vratiti taj život. Mi možemo rekonstruisati objekat, ali pitanje je koliko možemo vratiti život."

Živanović ipak smatra da obnova Ferhadije može biti snažan pozitivan signal:

"Ta rekonstrukcija bi mogla pomoći da stvorimo barem prve minimalne uslove da se život ovdje vraća. Ako to uspijemo onda bi jedna rekonstrukcija jednog objekta zapravo bila renesansa."

Bošnjacima u Banjaluci ovaj Bajram možda ipak neće biti tužan i prazan kao svi Bajrami od 1992., jer izvjesno je da on vjerovatno posljednji koji će se proslavljati kraj
ruševina Ferhadije. Ipak, mnogo veću prazninu i tugu koja je ostala za članovima porodica razbacanih širom svijeta, ne može popuniti ni Ferhadija.