1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaAfganistan

"Kao da živim u nekoj noćnoj mori"

Shabnam von Hein
15. august 2023

Prije povlačenja međunarodnih trupa iz Afganistana, stručnjaci i aktivisti afganistanskog civilnog društva upozoravali su na opasnost od vladavine talibana. Oni se sada osjećaju ostavljenim na cjedilu.

https://p.dw.com/p/4V8Ur
Talibanski ratnik nadzire žene koje čekaju u redu za dodjelu humanitarne pomoći
Talibanski ratnik nadzire žene koje čekaju u redu za dodjelu humanitarne pomoćiFoto: Ebrahim Noroozi/AP Photo/picture alliance

"Da budem iskrena, imam osjećam kao da živim u nekoj noćnoj mori. Teško je shvatiti kroz šta smo prošli tokom posljednje dvije godine", kaže 29-godišnja Maryam Marof Arwin iz Afganistana tokom telefonskog razgovora za DW. Ona živi u Kabulu i osnivačica je dobrotvorne organizacije za pomoć ženama i djeci.

Talibanima je, nakon povlačenja međunarodnih trupa iz Afganistana, pošlo za rukom da za nekoliko sedmica, zahvaljujući munjevitom napredovanju, osvoje cijelu zemlju. Uprkos obećanjima datim na početku svoje vladavine, kada je rečeno dajesi će, prema šerijatskom zakonu, poštovati prava žena, talibani su u protekle dvije godine donijeli niz zabrana koje drastično ograničavaju prava žena i djevojčica. One su istisnute iz javnog života, isključene iz obrazovnih institucija i sa tržišta rada, a i njihova sloboda kretanja je jako ograničena.

Bijeg od talibana

Posljednje upozorenje prije pada prijestonice

"Ono što ne razumijem je odakle je dolazila nada da su se talibani promijenili ili čak poboljšali", kaže kabulska aktivistkinja za prava žena Arwin, te dodaje: "Uvijek smo znale da ćemo s talibanima na vlasti ponovo izgubiti sve ono što smo uspjele postići. Dvadeset dana prije nego što su oni preuzeli vlast, mi, aktivistkinje i predstavnice civilnog društva u Kabulu, organizovale smo konferenciju za medije kako bismo još jednom svjetskoj javnosti ukazale na našu situaciju. Rekle smo tada: pogledajte područja koja su pod kontrolom talibana i pogledajte kako oni ne poštuju i preziru prava žena. Ali niko nije htio da nas posluša."

Čak i prije njihovog povratka na vlast u Kabulu, talibani su postepeno uspjeli preuzeti kontrolu nad sve većim dijelovima ruralnih područja u Afganistanu. Tamo gdje su oni imali moć i vlast, žene su morale ostati u kućama i preuzeti tradicionalne uloge kćeri, supruge ili majke, baš kao i tokom njihove ranije vladavine od 1996. do 2001. Tada ženama u Afganistanu nije bilo dozvoljeno da studiraju, kao ni da rade. Njima je bilo dozvoljeno da napuste kuću samo u pratnji muških pripadnika porodice. Ukoliko je se neka žena kretala bez pratnje, prijetilo joj je bičevanje. Talibani su 2021. godine bili oprezniji  nego tokom svoje prve vladavine 1990-ih.

Talibani iz 2021. skoro da se nisu razlikovali od talibana iz 1990-ih, izvještava u razgovoru za DW nekadašnja zamjenica afganistanskog ministra za mir, dr. Alema Alema. Ministarstvo za mir bilo je odgovorno za mirovne pregovore unutar Afganistana i raspušteno je nakon preuzimanja vlasti od strane talibana.

Talibani su, kako kaže, samo postali iskusniji i oprezniji. "Otkako su ponovo na vlasti, izdali su 51 zabranu za žene, što je više od jedne zabrane mjesečno”, objašnjava Alema i dodaje: "Oni nisu sve objavili odjednom, jer nisu htjeli da zastraše svjetsku zajednicu. I u samom Afganistanu su na početku vladavine morali djelovati oprezno, kako se stanovništvo ne bi okrenulo protiv njih. Njihova moć tada još nije bila učvršćena."

Potpisivanje sporazuma u Dohi između SAD-a i predstavnika talibana
Potpisivanje sporazuma u Dohi između SAD-a i predstavnika talibanaFoto: Hussein Sayed/AP/dp/picture alliance

Američka vlada je talibane „uvela u igru"

SAD su 2018. započele direktne pregovore s talibanima. Da su afganistanska vlada i lokalni stručnjaci bili uključeni, sve bi se drugačije odvijalo, smatra 59-godišnja Alema, koja danas živi u Njemačkoj. SAD i njihovi partneri su pregovorima s talibanima vođenim u Dohi željeli utrti put za sopstveni izlazak iz sukoba u Afganistanu. Pa čak i nakon što je međunarodna koalicija 2001. uspjela svrgnuti talibanski režim, talibani su nastavili da pružaju žestok oružani otpor afganistanskoj vladi i stranim trupama. Brojni vojnici i civili izgubili su živote u tom trajnom sukobu.

Pregovori s talibanima doveli su do sporazumom od 29. februara 2020. kojim je utvrđen vremenski okvir za povlačenje američkih trupa, kao i drugih kontingenata iz sastava NATO-a. "Sporazum iz februara 2020., između ostalog, predviđao je mirovne pregovore unutar Afganistana, tokom kojih bi talibani trebali direktno pregovarati s afganistanskom vladom", objašnjava ova bivša avganistanska političarka. "Pripremili smo se za to. U Ministarstvu za mir osnovala sam različite radne grupe i razradila smjernice sa predstavnicima nevladinih organizacija iz svake od 34 provincije u zemlji. No, talibani nisu pokazali interes za pregovore s nama. Znali su da će SAD napustiti Afganistan. Nisu bili spremni na pravljene ustupaka. SAD su ih uvele u igru, pod motom: Talibani su se promijenili", ističe Alema.

Traume nakon misije u Afganistanu

Sporazum koji je demoralisao zemlju

Direktni pregovori sa SAD-om talibanima su osigurali priznanje. Oni su u Dohi potpisali sporazum sa Sjedinjenim Državama koji je trebao donijeti mir u Afganistanu. Ovaj sporazum je oslabio moral afganistanske armije i značajno uticao na smanjivanje njenog otpora tokom kasnijih napredovanja talibana. "Ono što se dogodilo u Afganistanu u avgustu 2021. nije bio vojni trijumf talibana, već rezultat političke odluke", analizira Khushal Asefi, novinar i bivši izvršni direktor Ariana Radio&Television. Asefi je u to vrijeme svakodnevno izvještavao o događajima koji su nizali. "Niko nije imao uvida u pozadinu pregovora s talibanima. Činilo se kao da su zapadne zemlje u to vrijeme povukle svoju podršku zvaničnoj vladi."

Nakon što su talibani preuzeli vlast, Asefi je morao napustiti zemlju. Kao kritički nastrojen novinar, on u Afganistanu više nije vidio sopstvenu budućnost. "Događaji u posljednje dvije godine jačaju osjećaj da je zemlja prepuštena talibanima. Čini se da više nije važno kakav haos oni izazivaju. U najboljem slučaju, objavi se poneka kritička izjava u kojoj se osuđuje politika talibana. Afganistansko društvo je demoralizovano i iscrpljeno. Ekonomija je uništena i više od 20 miliona ljudi živi ispod granice siromaštva. Ljudi se samo još bore za puko preživljavanje."

„Da, mnogi razmišljaju samo o tome kako da napuste zemlju", potvrđuje Arwin, aktivistkinja za prava žena iz Kabula. "Razočarana sam što su svjetska zajednica i afganistansko društvo tako brzo kapitulirali. Gore je nego što sam se pribojavala. No, afganistansko civilno društvo ima snažno jezgro koje neće odustati. To jezgro se ne treba potcijeniti. Čvrsto vjerujem u nas", ističe Arwin. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu