Duboko ukorijenjeno nepovjerenje

Indijski magazin "India Today" na naslovnoj stranici već piše o mogućim ustupcima Indije. Indijski premijer Manmohan Singh je naime nekoliko puta naglasio da je njegov politički cilj da glečer Siačen postane "glečer mira." "India Today" upozorava da bi sporazum istina bio izvrstan uspjeh za premijera ali da bi bio skupo plaćen jer narod ne želi dati ni centimetar teritorija osvojenog 1984.

Emocije su uzburkane i u Pakistanu. U lavini početkom aprila, snježna masa je zatrpala 139 pakistanskih vojnika isto kao i djelove baze u Siačen glečeru. Niko nije preživio ovu nesreću. Stoga se mnogi nadaju da će beskonačni pregovori konačno doživjeti uspjeh. No to će biti teško, kaže indijski politolog Amitabh Mattoo: "Odnosi su se nešto poboljšali nakon što je pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari nedavno posjetio Delhi. Ponovo se vodi osjetljiv dijalog. Ali ako postoji tema koja najbolje simolizira duboko nepovjerenje među susjedima, onda je to glečer Siačen."

Simoblični značaj

Korjeni konflikta oko glečera Siačen sežu do 1947. kada su obje zemlje proglasile nezavisnost od britanske Indije. Od tada ove dvije države vode spor. U 1970-im i ranim 1980-im Paksitan je odobrio šesnaest ekspedicija preko glečera Siačen, nakon što je porastao interes planinara za drugim po dužini glečerom u svijetu izvan polarne regije. Indija je reagovala nakon što su počeli stizati izvještaji da ekspedicije prati pakistanska vojska. 13.aprila 1984. počela je operacija Meghdoot koja je u historiju ušla kao "Rat u Siačenu". Indija je željela preduhitriti Pakistan koji je prema sopstvenim navodima i sam planirao jednu akciju. Indijci su zauzeli najvažnije planinske prevoje i od tada kontrolišu dvije trećine glečera. Bivši pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf, koji je 1987. na glečeru predvodio jedan napad na indijske položaje, u svojim meomoarima je napisao da je Paksitan izgubio 900 kvadratnih kilometara teritorija.

Krhak mirovni proces

Situacija je napeta jer se ni jedna ni druga zemlja ne žele blamirati. Vođe pregovora se pribojavaju da će morati pristati na neugodne ustupke. Indija traži da se sporazum potpiše prije povlačenja trupa. Paksitan insistira na povlačenju pripadnika obje armije na položaje na kojima su bile prije nego što je indijska armija 1984. zauzela veliki dio glečera. To bi teoretski moglo biti rješenje, vjeruje pakistanski politolog Hsan Askari Rizvi.

"Područje se može proglasiti demilitariziranom zonom", kaže Rizvi. On dalje navodi kako bi zajednička komisija mogla razmisliti o tome kako da se ovo područje iskoristi u naučne svrhe i kao planinarsko područje.

Autori: Priya Esselborn/Belma Fazlagić-Šestić

Odovorni urednik: Svetozar Savić