1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Duboko ukorijenjeni nacionalizam

Matt Ford
29. mart 2019

Rasistički ispadi protiv tamoputog reprezentativca Engleske pokazuju: rasizam i nacionalizam su duboko ukorijenjeni u fudbalu na Balkanu - iako to odgovorni rado poriču.

https://p.dw.com/p/3Foav
EM Qualifikation - Englische Fußball-Spieler werden von montenegrinischen Zuschauern beschimpft
Foto: picture-alliance

Nije to bilo ništa novo u ponedjeljak za Denija Rouza i Rehema Sterlinga, dvojicu tamnoputih fudalera, tokom utakmice dviju reprezentacija na Balkanu. Još tokom utakmice engleske reprezentacije protiv Srbije u Kruševcu 2012. obojica su bila vrijeđana na ovaj način. Rouz, koji je tada imao 22 godine je zaradio crveni karton, zato što je, bijesan zbog reakcije publike, šutnuo loptu na tribine. Sterling, tada 17-godišnjak, bio je rezervni igrač.

"Stvarno je sramota da dođeš negdje gdje te onda podsjete na to koje si boje kože i kako izgledaš", kazao je Strerling koji je postigao peti pogodak za Engelsku (5:1) što je bio konačni rezultat protiv Crne Gore. "Ja znam koje sam boje kože. Sramota je da je pojedincima to kul, da prave viceve na tvoj račun."

Problem se ili poriče ili umanjuje

Nakon raspada bivše Jugoslavije, rasizam se proširio u fudbalskom svijetu na Balkanu. Samo nekoliko mjeseci prije nego što su Rouz i Sterling doživjeli šta su doživjeli 2012. u Srbiji, hrvatski navijači su u Poljskoj tokom utakmice na Evropskom prvenstvu bacali banane u pravcu italijanskog reprezentativca Marija Balotelija. Brazilac Everton Luiz, koji je igrao za beogradski Partizan na sredini terena, 2017. je plačući napustio teren nakon što je svih 90 minuta konstantno trpio rasističke uvrede od strane Radovih navijača. Trener Partizana, Marko Nikolić se u svoje vrijeme žalio kako su ovakvi incidenti "normalni u srpskom fudbalu". Ali, ovakve izjave su rijetkost. Jer, mnogo češće se događa da političari, zvaničnici i navijači balkanskih država ili poriču ili umanjuju incidente u fudbalu.

"Oni ne shvataju, kako ih neko može optužiti za rasizam, kada u svom društvu skoro da nemaju različite rase", objašnjava Damir Pilić nekadašnji navijač splitskog Hajduka u razgovoru za DW. "Kada izgubite do jakog protivnika, to vidite kao sredstvo da ponizite protivnika koji je vas već ponizio. Ali, ako ih nakon utakmice pitate da li su rasisti reći će da nisu." Pilić kaže da iz zapadnog ugla to zvuči paradoksalno. "Ali, kada je riječ o rasizmu na Balkanu, mnogi ljudi su u duhovnom smislu još u osnovnoj školi. Mi skoro da nemamo ljude crne boje puti u regionu. Ljudi jednostavno ne razumiju koliko takvo ponašanje ima dalekosežne posljedice."

Rassistischer Missbrauch gegen Mittelfeldspieler Everton Luiz
Everton Luiz plačući napušta terenFoto: Getty Images/AFP/STR

Nacionalizam završava u rasizmu

Pilić je okrenuo leđa Hajdukovoj ultra-sceni, zbog fašističkih tendencija navijača. On danas piše o fudbalu u Hrvatskoj i drugim balkanskim zemljama. Rasizam je produžetak nacionalizma u regionu, kaže Pilić. Na igrače tamne boje puti se jednostavno gleda kao na "drugačije", isto kao i na igrače drugih nacionalnosti. "Nacionalizam je još uvijek ogorman problem u nekadašnjoj Jugoslaviji", smatra Pilić. "Često čujete pogrdne pjesme o igračima, jer su Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, ili ako ne pripadaju naciji navijača. Ali, u svakdonevici rasizam je rijetka pojava, jer jednostavno nema mnogo drugačijih rasa."

I novinar Igor Lasić nije bio iznenađen ispadima u Crnoj Gori. Navijači tamnopute igrače vide kao "privremene mete", kaže Lasić. Oni svoje frustracije, koje potiču od njihovih društvenih problema, a koji su posljedica rata i ekonomske krize, isprazne na protivnički tim. "Često su to mladi ljudi bez posla, izmanipulisani nacionalsitičkim političkim partijama", kaže Lasić za DW. "To je posebna situacija, a 80-ih godina je to bio sporedni problem. Ali, to je od rata na ovamo ludački eskaliralo."

"Nisam optimista"

Nekadašnji navijač Damir Pilić ukazuje na to da je u Hrvatskoj prethodnih godina učinjeno mnogo napora da se poboljša građansko vaspitanje u školama. Liberalne partije su, međutim, naišle na snažno protivljenje vlade i crkve. "Kompletan društveni stav se mora promijeniti", kaže Pilić. "Mi bismo morali učiniti korak unazad, dalje od nacionalizma u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ali, do raspada Jugoslavije on je duboko ukorijenjen u našoj kulturi, tako da nisam optimista."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android