Društvene mreže kao oružje autokrata

Kada su desničarski populisti nedavno upali u vladin okrug u Brazilu, još jedna velika demokratija bila je na ivici svrgavanja. To je podsjetilo na juriš na američki Kapitol dvije godine ranije. Napadi su i ovog puta podstaknuti na društvenim mrežama.

Govor mržnje, manipulisanje izborima, širenje zavjera: populisti i autokrate širom svijeta se igraju na tastaturama društvenih medija na sve sofisticiraniji i efikasniji način.

- pročitajte još: Sloboda mišljenja ili cenzura? Presedan protiv FB i Twittera

Upravo na ovo je na Fejsbuku upozorila zviždačica Frensis Haugen. Sa hiljadama dokumenata iz koncerna, izazvala je svjetsku senzaciju u jesen 2021. i iznijela ozbiljne optužbe: Metine moćne platforme ugrožavaju ljude i demokratije širom svijeta. Koncern tačno zna kakvu štetu nanosi, ali stavlja profit ispred dobrobiti svojih korisnika, optužuju kritičari.

Ni obrisan ni blokiran

Reporteri njemačkih javnih servisa WDR i NDR i minhenskog lista Zidojče cajtung (SZ) ponovo su procijenili njihove Fejsbuk fajlove. Nova analiza podataka pokazuje da su brojne grupe, mreže ili nalozi koje su zaposleni u Fejsbuku prije mnogo godina interno naveli kao štetne i dalje aktivni. Meta ih nije ni obrisala ni blokirala. A Koncern ovo ne komentariše.

Frensis Haugen je pogođena rezultatom istraživanja: „Bože moj, to je nevjerovatno“. U intervjuu za ARD, ona kritikuje da je grupa godinama premalo ulagala u sektor dezinformacija.

Meta to negira. U intervjuu za WDR i NDR prošlog novembra, portparol Mete Klaus Gorni pomenuo je 40.000 zaposlenih širom svijeta u sektoru bezbjednosti i ulaganje od pet milijardi dolara samo u prošloj godini. Ali to očigledno još uvijek nije dovoljno za poplavu postova i video snimaka od skoro tri milijarde korisnika na i dalje najvećoj platformi na svijetu.

Jer, samo nekoliko mjeseci nakon intervjua, pristalice predsjednika Bolsonara, koji je izgubio izbore, upali su u vladin okrug u Brazilu. Napadi su podstaknuti i organizovani na društvenim mrežama - uključujući i Fejsbuk. Meta kaže da je stalno brisala sadržaj koji krši autorska prava u vezi sa izborima u toj južnoameričkoj zemlji. Ali koliko ozbiljno Meta zapravo shvata svoju odgovornost za napade na demokratiju?

Dokrajčiti opozicionare

Bivša uposlenica Fejsbuka Sofi Džang izvještava da je 2019. otkrila masu lažnih naloga političkih aktera koji su se krili iza lažnih imena na Fejsbuku i tamo izazivali pometnju. Samo „Vlada Azerbejdžana je, na primjer, vjerovatno imala desetine hiljada lažnih naloga. To su koristili da u velikim razmjerama unište protivnike i kritičare“. Meta ističe da su brojni lažni nalozi kasnije izbrisani.

Azerbejdžanska vladajuća partija poriče da je uopšte koristila lažne naloge. Ali, Džang tokom razgovora s novinarima WDR-a i NDR-a, spontano pronalazi lažne profile, koji rade po istom principu.

Fejsbuk ističe da je borba protiv neautentičnih naloga prioritet koncerna. Ali čak i nakon što su se ruski trolovi sa lažnim nalozima masovno miješali u američku predizbornu kampanju 2016, Fejsbuk je uvjeravao da će učiniti sve što je moguće da to zaustavi. Međutim, istraživanje pokazuje da se nastavila i ruska propaganda sa svojim fabrikama trolova i lažnim nalozima.

Za Frensis Haugen, Fejsbukov poslovni model je srž problema: Fejsbuk prodaje personalizovane reklame koje oglašivači mogu koristiti da ciljano dosegnu potencijalne klijente. Da bi se to postiglo, grupa prikuplja što je moguće više intimnih podataka svojih korisnika. Što duže korisnici ostanu na platformi, Fejsbuk može prikupiti više podataka za prodaju oglasa i tako ostvariti veći profit.

Da bi se osiguralo da ljudi što duže ostanu na platformi, Fejsbukov algoritam favorizuje ono na šta ljudi najviše reaguju: emocionalni sadržaj. A to uključuje govor mržnje, zavjeru i laži.

Više dosega kroz emocije

"Postoje studije koje pokazuju da činjenični sadržaj generiše deset puta manji doseg na Fejsbuku od emotivnog sadržaja. A laži su obično emotivnije od činjenica, a to takođe znači da laži imaju veće šanse da privuku pažnju nego činjenice", objašnjava stručnjak za komunikacije. Johanes Hilje. Populistički i radikalni akteri koriste ovaj princip.

Tako su se I radikalne pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa organizovale u grupi na Fejsbuku „Stop the Steal“. Samo dva mjeseca kasnije došlo je do juriša na Kapitol. Meta je potom blokirala nalog Donalda Trampa i naglasila da je vrlo brzo uklonjen sadržaj koji je pozivao na juriš na Kapitol.

Evropa je nakon toga reagovala. U proljeće 2022. godine, EU je donijela mega-zakon sa namjerom da sveobuhvatno reguliše glavne platforme - takozvani Zakon o digitalnim uslugama (DAS). Između ostalog, tehnološke kompanije sada moraju bar brzo da izbrišu nelegalni sadržaj. U suprotnom postoji opasnost od visokih kazni.

Ne postoji zabrana personalizovanog oglašavanja

A novom zakonu nešto nedostaje: zabrana personalizovanog oglašavanja. Evropski parlament je 2020. glasao za to većinom. Zato što su populisti sistematski uvijek iznova koristili personalizovano oglašavanje da šalju ekstremne poruke i priče o zavjeri posebno prijemčivim biračima. Ali zabrana personalizovanog oglašavanja pogodila bi u srce poslovni model tehnoloških giganata, a sa njim i njihov milijardski promet. Uslijedila je neviđena suptilna kampanja lobiranja.

- pročitajte još: Izbori u EU i Fake News: Stalna utrka između laži i istine

Strategija: Nisu ugrožene njihove sopstvene milijarde u prodaji, već prodaja malih i srednjih preduzeća. Raspoloženje u Briselu se brzo promijenilo: Otprilike godinu dana nakon prvobitnog preijdloga, odjednom više nije bilo većine za zabranu personalizovanog oglašavanja. „Na kraju nije bilo većine, ni u Savjetu ni u samom parlamentu“, rezimira Phrabat Agarval, odgovorni u Evropskoj komisiji. „Naravno, lobiranje je odigralo jednu ulogu.”

Sada postoji novi pritisak od strane Evropskog parlamenta: Barem u slučaju političkog oglašavanja, svi lični podaci treba da se koriste samo uz izričitu saglasnost korisnika. Ali nekoliko država članica je već protiv toga.

I još jedna tačka je opasna za demokratije. Fejsbuk ponavlja da neće biti provjeravane činjenica u izjavama političara i neće biti uklanjane, čak i ako su lažne ili krše pravila Fejsbuka. „Ali ni u našem društvu to nije zabranjeno, pa ni ovdje ne vjerujemo da mi treba da budemo sudije o istini ili laži“, kaže portparol Mete Klaus Gorni u intervjuu za WDR i NDR.

Licenca za autokrate?

A kritičari kažu to je licenca za autokrate i populiste. Takođe za sljedeću Trampovu predizbornu kampanju. Meta je već ukinula svoju zabranu ranije ove godine.

Zviždač Kristofer Vajli je u cjelini pesimista i strahuje da „ulazimo u konstantno stanje informacionog rata. Da su naši izbori sada bojna polja na kojima zemlje namjerno šire dezinformacije radi postizanja geopolitičkih ciljeva“.

Grupa autora: WDR/ NDR/ SZ

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu