Drastično povećanje kršenja kodeksa novinara
14. januar 2019
To su rezultati istraživanja Savjeta za štampu čiji će rezultati biti predstavljeni sutra (utorak, 15. januar) na tribini „Koliko su mediji poštovali Kodeks novinara Srbije u 2018. Godini". Uoči tribine, Tamara Skroza, koja je učestvovala u istraživanju, za DW otkriva neke detalje izvještaja.
„Došlo je ne samo do pukog povećanja broja kršenja Kodeksa, već do drastičnog povećanja: u svakom mjesecu zabilježen je veći broj prekršaja nego u bilo kom mjesecu ikada ranije. Što bi zapravo značilo da je period od avgusta do decembra 2018, u koji su ušle analize tekstova iz listova Alo, Blic, Večernje novosti, Danas, Politika, Informer, Kurir i Srpski telegraf rekordan po broju prekršaja od kada se radi ovaj monitoring, dakle. od 2015. godine", navodi Skroza.
Ona dodaje da nema suštinskih promjena u odnosu na 2017. godinu, da su listovi koji su bili „rekorderi", to i ostali, te da se samo smjenjuju na „šampionskoj poziciji".
To znači da su i tokom 2018. godine osnovna pravila profesionalnog izvještavanja najviše ignorisali Alo, Kurir, Informer i Srpski telegraf - apsolutni pobjednik 2017. godine sa 1.282 zabilježena prekršaja Kodeksa novinara.
Tabloidi koji su se našli i ove godine na vrhu liste, objašnjava, Skroza, najviše su kršili poglavlja 4 i 1 Kodeksa novinara, koja se odnose na pretpostavku nevinosti i na objavljivanje nagađanja koja su predstavljena kao činjenice.
„Veliki broj problematičnih tekstova zabilježen je i u kontekstu poglavlja 7 koje se odnosi na kršenje prava na privatnost osoba o kojima se izvještava, kao i na obavezu skrivanja identiteta maloljetnih lica", navodi Skroza.
„Ko radi taj i griješi"
Na tribini u okviru DW akademije u oktobru 2018. u Beogradu, predstavljeni su neki od ranijih podataka o drastičnom kršenju Kodeksa novinara u pojedinim srpskim tabloidima, a novinar jednog od njih, je, pokušavajući da se opravda, izazvao smijeh u publici, rekavši da - „Ko radi taj i griješi".
I nastavili su - i da rade, i da griješe, između ostalog da ne prave razliku između činjenica i komentara, da objavljuju ocjene ili pretpostavke za koje nemaju argumente, da zastrašuju čitaoce, najavljuju ratove i sukobe, objavljuju lažne fotografije, Hrvate nazivaju ustašama, Albance Šiptarima, članove opozicije tajkunima.
Tako je, prema pisanju tabloida Alo na „besmislenom" protestu „Stop krvavim košuljama" 15. decembra bilo „nekoliko desetina ljudi", a njihov organizator je - „Đilasov Savez za Srbiju". Opozicioni savez je, navodi ovaj list, tog dana doživio „debakl", demonstranti „nisu vjerovali koliko ih je malo" i „gunđali su zbog vremenskih neprilika i snijega", pa se zbog toga autor pita kako neko „ko nema snage da se izbori sa snijegom planira da obavi mnogo veće zadatke - da ruši vlast u Srbiji".
Zastrašivanje čitalaca
Tamara Skroza navodi da su se listovi Alo, Informer i Kurir najviše bavili neopravdanim uzbunjivanjem i zastrašivanjem čitalaca, i da je odmah iza njih list Srpski telegraf.
Članovi Savjeta za štampu, su navodi ona, bilježili tekstove „u kojima ne postoje izvori, u kojima su izvori nedovoljno jasno određeni, ili čak izmišljeni, kao i one u kojima su očigledni tračevi i na prvi pogled neodržive teze plasirane kao aksiomi i unaprijed dokazane stvari".
Među njima bi mogao da se nađe tekst Informera od 24. decembra 2018. pod naslovom „Veoma opasni planovi žutog tajkuna, lidera SZS: Đilas zahtjeva haos prije Nove godine!"
List, u skladu sa izjavom ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića pominje broj od 5.000 demonstranata na subotnjim protestima, ali i riječi jednog od „tajkunovih saradnika". Đilas je, piše taj list pozivajući se na neimenovani izvor, na sastanku sa koalicionim partnerima i „liderima protesta" „doslovno" poručio: „U sljedeću subotu mora nešto da se desi, neki sukob, neki klinč, nešto više od šetnje, ne smijemo ovako da dočekamo Novu godinu".
Nisu Dragan Đilas i Savez za Srbiju jedina opasnost - ovi listovi redovno upozoravaju građane Srbije na sve strahote koje bi mogle da se dese, pa je tako krajem decembra objavljena „skandalozna" vijest pod naslovom „Šiptari u ponedjeljak "ujedinjuju" Kosovsku Mitrovicu, Srbima poslata užasavajuća poruka".
Objavljivali su se i tekstovi o tome da se „Kosovo i Albanija spajaju 1. januara", a Srbija je, ako je vjerovati tabloidima, tokom 2018. rizikovala najviše ratova u svojoj istoriji. Prema istraživanju urednika sajta Fake news, Stefana Janjića, koje je prenio sajt Raskrikavanje, Informer i Srpski telegraf 2018. su na naslovnim stranama u 265 navrata najavili ratove i sukobe, i to najviše sa „ustašama", a onda i sa „Šiptarima".
Tako su nastavili u istom maniru kao i 2017. kada je Informer izjavu tadašnjeg člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da se nada da će BiH priznati nezavisnost Kosova, prokomentarisao nezaboravnim naslovom - „Bakir bi opet da kolje".
Prema pisanju tabloida Alo, zvanična Fejsbuk stranica predsjednika Srbije Aleksandra Vučića bila je polovinom decembra zasuta uvredama, a to je bio razlog za naslov - „Vučić na meti Šiptara! Nakon predsjednikovog sinoćnjeg obraćanja uslijedio brutalan napad", i podnaslov - „Šiptari ne miruju".
Sramota Srbije?
U tekstu „Kritika nove štampe" koji je 1944. godine objavio u listu Combat, Alber Kami napisao je da je francuska štampa između 1940. i 1944. bila - „sramota Francuske". „Glad za novcem i ravnodušnost prema plemenitim stvarima učinili su da je Francuska imala štampu, kojoj je uz rijetke izuzetke, jedini cilj bio da ojača moć nekolicine i jedina namjera da obezvredi odvažnost svih ostalih", napisao je on.
Nameće se pitanje šta bi zaključio ako bi samo bacio pogled na neke od srpskih tabloida, čiji su novinari odavno odustali od profesionalnog pristupa poslu, a svoju publiku odlučili da ograniče na one koji su, kako je za televiziju N1 rekao profesor sociologije Ratko Božović - „medijski nepismeni ljudi".
I nedavno objavljena istaživanja novinara Raskrikavanja da se na naslovnim stranama listova Alo, Informer i Srpski Telegraf 2018. našlo više od 700 netačnih informacija, ponovo nameću asocijaciju na riječi Albera Kamija. „Sloboda ne znači govoriti bilo šta ni povećavati broj listova punih skandala, ni uspostavljati diktaturu u ime budućeg oslobođenja. Sloboda znači prije svega ne lagati. Tamo gdje se množi laž, najavljuje se tiranija ili se ona nastavlja", rekao je Kami 1951. godine u inervjuu listu Le progrès de Lyon.