1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
DruštvoNjemačka

Dora Rihter - pionirka trans-istorije

17. juni 2024

Dora Rihter, pionirka trans-istorije, ostavila je inspirativan trag u vremenima kada je transseksualnost i njene izazove malo ko razumijevao. Kroz istraživanje Klare Hartman, njena životna priča dobija novo svjetlo.

https://p.dw.com/p/4geN0
Symbolbild | LGBTQ | Polen Homosexualität
Foto: Jakub Porzycki/NurPhoto/picture alliance

Dora Rihter je bila pionirka u trans- istoriji i prva osoba koja je prošla kroz promjenu pola. Prije godinu dana, rbb|24 se pitao šta je bilo sa Dorom Rihter čiji se trag gubi u Berlinu 1930-ih.

Zahvaljujući intenzivnom istraživanju Klare Hartman, koja je posvećena ispitivanju transseksualnih istorijskih ličnosti, njena životna priča se može djelimično rekonstruisati. Hartman je saznala da je Dora živjela u Mocštrase 71 u Berlinu do 1934. godine, prije nego što je nestala u nemirima nacističke ere. Ovo otkriće dio je rada Klare Hartman za biblioteku Lili Elbe, gdje prikuplja i dokumentuje biografije i zaboravljene životne priče transseksualnih, interseksualnih i nebinarnih ljudi.

Magnus Hirschfeld
Magnus Hiršfeld, 1930Foto: akg-images/picture alliance

Medicinsko putovanje Dore Rihter je dobro dokumentovano. Između 1923. i 1931. prošla je kroz nekoliko revolucionarnih operacija u Berlinu pod vođstvom njemačkog hirurga Magnusa Hiršfelda, koje su joj pomogle da prilagodi svoje tijelo svojim unutrašnjim osjećanjima. Ova tranzicija je bila moguća jer je hirurgija napravila ogroman napredak u to vrijeme, posebno u istraživanjima higijene koja su invazivne procedure učinila sigurnijim.

Inače Lili Elbe, koja je rođena kao Einar Magnus Andreas Wegener, po kojoj biblioteka nosi ime, takođe je počela proces tranzicije 1930. Operisao ju je takođe Magnus Hiršfeld. Njena priča je postala poznata širom svijeta zahvaljujući posebno čuvenom filmu „Dankinja" (The Danish Girl).

Izbjegla progon nacista

Magnusom Hiršfeldom je u Berlinu osnovao Institut za seksualne nauke u čijem domaćinstvu je Dora radila i bila u prijateljskim odnosima sa njegovim osnivačem. Hiršfeld ju je od milja zvao Dorica („Dorchen") a njena priča je proširila njegovo razumijevanje ljudi koji su osjećali da su rođeni u pogrešnom tijelu.

Kada su nacisti došli na vlast, i Dorin život se dramatično promijenio. Institut za seksualne nauke opljačkali su studenti nacionalisti i tzv. Šturmabtajlung (SA) 1933. godine. Mnogi ljudi koji su tamo liječeni bili su proganjani. Sama Dora je izbjegla progon vrativši se u svoj rodni grad Zajfen (sada Rižovna) u Bohemiji. Klara Hartman je otkrila da je njena krštenica promijenjena u Doru Rudolfinu Rihter 1946. godine, što joj je omogućilo da se zvanično identifikuje kao žena. Ovaj upis bio je presudan za njen identitet i mogućnost opstanka u novom, posljeratnom poretku.

Protjerivanje iz Čehoslovačke

Tokom Drugog svjetskog rata, Dora Rihter je zabilježena na popisu stanovništva u Zajfenu. Po završetku rata oblast Sudeti, kojoj je pripadao Zajfen, je ušla u sastav Čehoslovačke a stanovništvo njemačkog porijekla je protjerano.

Dora je bila jedno od mnogih raseljenih lica i na kraju je našla utočište u Alersbergu kod Nirnberga. Služba praćenja Njemačkog Crvenog krsta (DRK) pronašla je potvrdu o bjekstvu u kojoj je Dora registrovana kao čipkarica.

Film ''The Danish Girl''
Scena iz filma DankinjaFoto: picture alliance/Zuma Press/Focus Features

U Alersbergu je živjela do svoje smrti 26. aprila 1966. Njen grob danas više ne postoji, uklonjen je 1998. godine. Ipak, njena priča živi zahvaljujući radu Klare Hartman, koja je sastavila ove dijelove slagalice njenog života, piše rbb24.

Žena sa golubom u torbici

Dora Rihter je preživjela dva svjetska rata, španski grip i niz revolucionarnih operacija. Bila je izuzetna žena, a ipak je na mnogo načina vodila običan život. Njena priča je važno poglavlje u transseksualnoj istoriji i pokazuje izazove i dostignuća vremena kada je transseksualnost bila jedva shvaćena i prihvaćena.

Dora Rihter je rođena 16. aprila 1892. u Zajfenu i odrasla je kao katolkinja. Odrasla je u zabačenom selu u Rudnim planinama koje su karakterisale duge zime, kratka ljeta i težak način života. Bilo je teško u ovoj sredini, ali Dorina vjera joj je pomogla da istraje. Katoličko vaspitanje i bliska zajednica u njenom rodnom gradu odigrali su važnu ulogu u njenom ranom životu i pružili joj izvjesnu stabilnost u inače teškom djetinjstvu.

Danas se još uvijek nekoliko starijih stanovnika Alersberga, mjesta u kojem je umrla, sjeća uvijek dobro raspoložene žene sa golubom u torbici – mali, ali živopisan detalj tihog, nepretencioznog ali ipak burnog života Dore Rudolfine Rihter.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu