"Dogovor iz čiste potrebe"

„Politički teška 2011. godina u Bosni i Hercegovini se ipak završava sa donekle dobrom viješću“, piše pod naslovom „Nova vlada u Sarajevu“ njemački list Süddeutsche Zeitung. List ističe da su se „od oktobra 2010. visokorangirane diplomate, posebni emisari i zapadni protektori stacionirani u Sarajevu uzaludno trudili da političke stranke tri etnije – Bošnjake, Srbe i Hrvate – konačno pokrenu na formiranje nove vlade“. Süddeutsche Zeitung piše „da, prije svih, predstavnici bosanskih Srba i Hrvata nisu imali interes da se formira vlada. Popustili su tek u trenutku kada se ta visokozadužena zemlja našla pred finansijskim kolapsom i kada su ispunjenje želje svake od tri nacionalne stranke o ministarskim pozicijama. Tako će Srbi u novom Vijeću ministara biti nadležni za finansije, vanjsku trgovinu i ekonomiju. Bošnjaci će preuzeti tri važna resora u oblasti vanjske politike, odbrane i transporta dok će Hrvat biti novi premijer. Prema navodima medija u Sarajevu, novi premijer bi mogao biti Vjekoslav Bevanda, inače finansijski ekspert i član HDZ-a. Jedina multietnička snaga za kabinetskim stolom je – kako piše Süddeutsche Zeitung – Socijaldemokratska partija Zlatka Lagumdžije – koji će najvjerovatnije biti novi ministar vanjskih poslova“.

BiH plaća visoku cijenu

„Podjela vlasti između predstavnika entiteta Bosne i Hercegovine predviđena je Mirovnim sporazumom iz Daytona. Od 1995. godine u BiH doduše vlada mir, ali ta zemlja zbog toga plaća visoku cijenu. Javni život je zacementiran prema etničkim proporcijama. Stručna kvalifikacija se ne uzima u obzir, već nacionalna pripadnost. Zahvaljući Dejtonskom mirovnom sporazumu stvoren je državni aparat sa 13 predstavnika vlada i predimenzioniranim upravama koje zemlju godišnje koštaju gotovo 70 odsto od cjelokupnog bruto društvenog proizvoda. Integracioni proces u sklopu približavanja BiH Evropskoj uniji je u zastoju. Diplomate Evropske unije smatraju da je hitno neophodna reforma ustava. Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini trenutno iznosi gotovo 30 odsto, a zbog unutarnjo-političkog zatišja u zemlji izostale su i strane invsticije“, piše minhenski dnevnik Süddeutsche Zeitung.

Ustav se mora mijenjati

I njemački list 'Tagezeitung' (TAZ) u svom online izdanju od petka, 30.12, piše o dogovoru kojeg su u BiH postigli predstavnici vodećih stranaka u toj zemlji. Pod naslovom „Dogovor iz čiste potrebe“, list donosi opširan tekst o 'konačnom' dogovoru o formiranju vlade i ističe da je on postignut u posljednji čas, jer zemlji od 1. januara 2012. zbog neusvajanja budžeta prijeti finansijski kolaps. „Tako su predstavnici stranaka, koji su do tada blokirali bilo kakav napredak u pregovorima, u posljednjem trenutku djelovali i to iz vlastitog interesa. Dva sata prije dogovora, stigla je vijest da je Vrhovni sud Republike Srpske obustavio postupak protiv predsjednika tog entiteta Milorada Dodika i šest njegovih saradnika, koji su optuženi za korupciju. Već duže vremena se u BiH, iza kulisa, čuju glasine o tome da je to bio jedan od glavnih Dodikovih uslova da prihvati kompromis o formiranju vlade“. Tageszeitung pri kraju teksta prenosi riječi profesora sa Univerziteta u Sarajevu Sulejmana Boste, koji navodi da je „podjela na Republiku Srpsku i Federaciju BiH te Distrikt Brčko dozvolila čak i manjim grupama da blokiraju bilo kakvu reformu u zajedničkoj zemlji. Ustav se mora mijenjati, kaže Sulejman Bosto koji se konsekventno protivi tome da bude svrstan po nacionalnoj pripadnosti. On kaže da je prije svega čovjek, individua, ali da kao takav ne odgovara šemi postojećeg ustava kojim se zahtijeva da se ljudi odrede po nacionalnoj pripadnosti. A tako nešto zahtijevati je i bez toga nečasno“, citira profesora iz Sarajeva njemački list Tagezeitung.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić