Dodik traži novac od Mađarske i Turske za spas RS-a

Nikada više diplomatske aktivnosti zvaničnika Republike Srpske, nego što je to uslijedilo nakon političkih sankcija koje su uvedene rukovodstvu ovog entiteta. Posljednje, ekonomske sankcije, kojima je RS izgubila preko 100 miliona evra koje su trebale biti uložene u infrastrukturne projekte a trebala je da ih osigura vlada Njemačke, trasirali su put za pronalaženje novca prema drugim izvorima. 

Sastanak zvaničnika RS sa državnim vrhom Mađarske proteklog vikenda, kojem su prisustvovali predsjednici Srbije i Turske Aleksandar Vučić i Redžep Tajip Erdoan, iznjedrio je 118 miliona evra mađarskih investicija u Republiku Srpsku, tvrdi njen predsjednik Milorad Dodik. 60 odsto tog novca planirano je za projekte iz kojih se povukla Njemačka.

Njemačka da se povuče

„Tih 70 miliona možemo odmah da iskoristimo za podršku jednom od ta tri projekta koja mi hoćemo. Međutim, kada sam tražio informaciju kako stojimo sa tim projektima - sa vjetroparkom Hrgud -, rekli su mi da je i danas aktuelan ugovor između Njemačke i Elektroprivrede RS. Možemo prije realizovati projekat sa Mađarima nego ovo što imamo sa Nijemcima", kaže Dodik, pozivajuću Njemačku da zbog toga raskine ugovore.

„Mi tražimo od vlade Njemačke da to povuče i da nas ne blokira dalje. Mi, s naše strane, tek u maju možemo raskinuti taj ugovor, ali tražimo da se to raskine sad", rekao je Dodik.

Novčana pomoć ili investicije, mogle bi se ubuduće završavati preko „Savjeta za praćenje politika između RS i Mađarske", što bi bila neka vrsta pandana sadašnjem Sporazumu o specijalnim i paralelnim vezama koji je na snazi sa Srbijom. Međutim, ova diplomatska aktivnost Banjaluke, koja je navodno dogovorena sa Mađarima, naišla je na kritike u političkom Sarajevu, odakle stižu oštre reakcije da se radi o grubom narušavanju suvereniteta BiH.

„Pozivam vladu Mađarske i premijera Orbana da prije bilo kakvog potpisivanja sporazuma, ugovora ili odluke sa Republikom Srpskom, zatraže sprovođenje ustavom predviđene procedure odobravanja takvih akata u institucijama BiH, a nadležne državne institucije BiH da informišu partnerske institucije Mađarske o protupravnosti akata koje namjeravaju potpisati sa Republikom Srpskom, a koji nemaju odobrenje nadležnih državnih institucija", rekao je zamjenik predsjedavajućeg Parlamenta Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić.

Sarajevska molba za lobiranje

Prije nešto više od mjesec dana ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković zamolio je mađarskog šefa diplomatije Pitera Sijarta, da lobira kod političkog vrha RS da okončaju krizu u BiH. Pored toga što je zahvalio Mađarskoj na podršci i lobiranju za evropski put BiH, dodao je da nema ništa protiv regionalne saradnje bilo kojeg entiteta sa bilo kojom državom, sve dok se poštuje teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

„Razumijevanje svih političara u BiH jako je važno i zamolio sam da dobre veze sa političarima u RS iskoristi da im objasne koje benefite donosi priča EU, zbog krize koja se dešava, da objasni i da lobira da se vratimo na postavke koje znače političku stabilnost, a iz kojih možemo kreirati neke nove ekonomske prilike", rekao je tada Konaković.

Sa druge strane, osude da na ovaj način RS i Mađarska ne poštuju suverenitet BiH, odbacila je srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Ona poziva političke predstavnike iz entiteta Federacija BiH da takođe sarađuju sa Mađarskom i povlače investicije.

„Mi smo dogovarali projekte značajne za RS. Zvizdić nije poslao nijedan projekat. Savjetujem Zvizdiću i njegovim kolegama da i oni urade nešto, a ne da čekaju. Suverenitet se brani na drugi način, prvenstveno ne tako što se dovodi stranac. Ima ozbiljna zajednica ljudi i političara koji razumiju situaciju i oni su naši politički partneri", rekla je Cvijanovićeva.

(I)racionalna politika

Ko je politički partner u ovom trenutku Banjaluci, određuju sankcije koje su uvedene zvaničnicima RS, a sada i stopiranjem realizacije projekata vrijednih desetine miliona evra, smatraju analitičari u ovom entitetu. Oni ističu kako je rehabilitacija hidroelektrane Trebinje, faza III i IV, gradnja vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanje otpadnih voda u Gradišci, tek vrh ledenog brijega ističući kako je specifičnost ove situacije u tome što se ovdje direktno preklapaju politički i ekonomski interesi.

„Svojom iracionalnom politikom, Dodik je doveo RS u međunarodnu izolaciju i ostaju mu prijatelji koji su autokrate i antizapadno orijentisani u svojoj politici", kaže  politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, navodeći da je izolacija prouzrokovala i finansijsku krizu.

„Sve ovo izgleda kao prosjačenje novca od moćnijih. A to će ga odvesti u još dalju izolaciju od Zapada koji jedini može da ga spasi i osigura bolji život građana", kaže Kazaz.

Dodik je rekao da je u Mađarskoj imao odličan sastanak s premijerom Viktorom Orbanom, kao i s liderima Srbije, Turske i Azerbejdžana, koji prema njegovim riječima iskazuju interes za gasovod kroz RS.

Kaže i da je sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom razgovarao o putnoj infrastrukturi i izgradnji HE Mrsovo.

„Želim da kažem da RS ima probleme, ali rješavamo te probleme na način da to podijelimo s prijateljima. RS je riješila problem finansiranja u ovoj godini", rekao je Dodik, pozivajući investitore da vjeruju u RS.

Stabilna zaduženja

Da je finansijska kriza proizvod izolacije, potvrdila je i ministarka finansija RS Zora Vidović, koja dolazi iz Dodikovog SNSD-a. Ona je rekla da Republika Srpska definitivno ima problem zbog sankcija koje postoje, ali nisu nigdje javno objavljene a onda u Dodikovom maniru dodala: „Nelegalni i nelegitimni takozvani visoki predstavnik poziva da investitori ne dolaze, jer navodno nije naša imovina, pa nemamo čime garantovati, kao i da se u nekim stranim ambasadama preispituju banke koje nas finansiraju. To su sve otežavajuće okolnosti za Republiku Srpsku“. Ministarka Vidović je uvjerena da će bez obzira na sve biti održana fiskalna stabilnost.

- pročitajte i ovo:  Šta je čije: Tačka na spor oko državne imovine u BiH?

U međuvremenu je RS krenula u novo zaduženje od 130 miliona maraka, a vlada je donijela odluku da se ide sa emisijom obveznica po kamati od šest odsto. Ekonomista Zoran Pavlović kaže da politika koju vodi Banjaluka u odnosu na Sarajevo nije dobra jer je za investicije potrebna harmonija unutar BiH. 

„U životu treba imati prijatelje, ali kad ih tražiš nazor onda to zavisi od toga da li oni žele da ti pomognu ili ne. Ti možeš da imaš prijatelja koji je u Mađarskoj ili u Turskoj ali ekonomska situacija je komplikovanija od toga da ima samo neko ko može da te izvuče iz....aktuelnih problema", kaže Pavlović, zaključujući da sve te najave investicija mogu doći i ne moraju, kao što je to bio slučaj sa famoznim „malim i velikim kreditom" iz Rusije prije nekoliko godina, koji nikada nije realizovan. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu