Do ključnih zakona po hitnom postupku
19. juli 2013Suština izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu, koje su četvrtak (18.7.) usvojene u Predstavničkom domu Parlamenta BiH je da se državljani BiH više ne moraju odricati svog državljanstva kako bi ostvarili pravo na državljanstvo druge zemlje. „Do maja 2012. godine, bh. državljanstva se odreklo ukupno 54.454 lica. Procjene su da bi se oko milion građana BiH odreklo bh. državljanstva da nismo usvojili jedno ovakvo zakonsko rješenje“, kaže predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Bećirović.
Politički analitičar Almir Terzić podsjeća da je na inicijativu člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića Ustavni sud BiH krajem 2012. godine donio odluku o brisanju spornih članova 17 i 39 Zakona o državljanstvu. „Tako je spriječeno da naši građani izgube bh. državljanstvo, posebno u slučaju prihvatanja državljanstva onih zemalja sa kojima BiH nije imala potpisane sporazume o dvojnim državljanstvima“, kaže Terzić.
Zarada na nevolji sopstvenih državljana
BiH je, kaže Terzić, jedina evropska zemlja koja je svojim građanima naplaćivala takse za ispis iz državljanstva. „Prema nekim procjenama, po toj osnovi je naplaćeno oko 2.000.000 KM. Interesantno je da je te takse naplaćivala Federacija BiH, dok se u Republici Srpskoj to nije naplaćivalo“, kaže Terzić.
Pored izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu, u Predstavničkom domu državnog Parlamenta po hitnom postupku su usvojene i izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu bh. državljana. Opozicija i nevladin sektor ocjenjuju da su one uperene protiv reintegracije Bosne i Hercegovine i povratničke populacije jer će promjena prebivališta, odnosno boravišta sada iziskivati puno više papirologije, raznih dokaza i potvrda.
Šta sprečavaju izmjene Zakona o prebivalištu?
Pomenute izmjene na meti su kritika Inicijative „1. mart“ koja se zalaže da građani BiH na općim izborima 2014. godine glasaju na mjestima gdje su živjeli u vrijeme popisa stanovništva iz 1991. godine. „Ove izmjene zakona na mala vrata zatvaraju provedbu Aneksa 7 Daytonskog sporazuma jer ne uvažava činjenicu da najmanje 100.000 ljudi i dalje traži povratak prijeratnim domovima i obnovu imovine“, kaže koordinator Inicijative Emir Suljagić. Poslanici iz RS-a tvrde kako će nove zakonske odredbe o prebivalištu spriječiti zloupotrebe u izbornom procesu.
Prema prvim reakcijama, i izmjene Zakona o jedinstvenom matičnom broju kojima su definirana nova registracijska područja čije granice uvažavaju daytonsku strukturu BiH, još će biti predmet spora. Set zakona koji je u četvrtak (18.07.) po hitnom postupku prošao u Predstavničkom domu, mora biti potvrđen i u Domu naroda, gdje bi opoziciona SDA, koja i ima najviše primjedbi na ponuđena rješenja, mogla upotrijebiti mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Autor: Samir Huseinović
Odgovorna urednica: Zorica Ilić