Dječiji dodatak preko granice
16. august 2018
Njemačka država svake godine na ime dječjeg dodatka isplati oko 36 milijardi evra za oko 15 miliona djece. Prema informacijama Ministarstva finansija od tog broja nešto manje od 270.000 djece u junu 2018. nije živjelo u Njemačkoj, već u drugim država EU. Najveći broj njih živi u Poljskoj, potom slijede Češka, Hrvatska i Rumunija.
To znači da 600 miliona evra godišnje, u formi dječjeg dodatka, izađe preko njemačke granice. Činjenica je da je to samo 1,8 odsto ukupne sume, ali za samo pola godine isplata dječjeg dodatka za djecu van Njemačke je porasla za deset odsto. Da li bi Savezna vlada morala da provjeri ove isplate?
Socijaldemokrata Seren Link, gradonačelnik Duizburga, smatra da je Vlada Njemačke jednostavno prespavala ovaj problem. „Ona bi morala konačno nešto da uradi protiv toga, jer u Evropi imamo izbjeglice zbog siromaštva." Broj ljudi iz Rumunije i Bugarske se u Duizburgu sa 6.000, koliko ih je bilo 2012, popeo na 19.000. To, tvrdi Link, predstavlja opasnost za koheziju društva.
To da građani drugih zemalja EU u Njemačkoj mogu da žive i rade proizilazi iz osnovnih sloboda koje uživa svaki građanin Unije. Tržište rada se za građane Rumunije i Bugarske otvorilo 2013. godine. Ako su u potrazi za poslom, u Njemačkoj mogu da ostanu do šest mjeseci. Po isteku moraju da dokažu da su u ozbiljnoj potrazi za poslom u suprotonom im njemačke službe mogu naložiti da napuste zemlju.
Pravo na dječji dodatak stiču onog trena kad dokažu da im je stalno mjesto boravka u Njemačkoj. Prošle godine je u Njemačkoj bilo oko 1,2 miliona građana iz istočnih zemalja EU koji su primali socijalnu pomoć, četiri puta više nego 2015.
Statisitike iz juna ove godine pokazuju da se pojavilo 120.000 rumunske djece, koja dobijaju dječji dodatk u Njemačkoj, a skoro 19.000 njih u samoj Rumuniji. Vodeća po broju djece koja dobijaju dječji dodatak je Poljska: oko 160.000 dobija dječji dodatak u Njemačkoj i 117.000 njih u domovini.
Bavarska želi da u Vijeću njemačkih pokrajina Bundesratu postigne da se ograniče isplate za djecu u inostranstvu. Bavarski CSU upravo zbog toga traži da SPD podrži njihovu inicijativu. Portparol socijaldemokratskog ministra finansija Olafa Šolca je izjavio da se stremi ka evropskom rješenju problema. Njemačka vlada naime želi da davanja za porodicu budu prilagođena tome gdje djeca žive.
Argument za isplate u inostranstvu
Uz to postoje i argumenti za dosadašnju praksu. U duizburškoj opštini Hamborn, kojoj pripada i „problematična četvrt" Marksloh, prema podacima zamjenika predsjednika opštine Klausa Krenkea (SPD) živi između 3.000 i 4.000 Rumuna i Bugara. On kaže da je dječji dodatak najjeftinije jrešenje. „Zamislite samo da svi oni dovedu ovdje svoju djecu." Tada bi mnogi radnici preko biroa za zapošljavanje dobili pravo na dodatne isplate, koštaju i vrtići. „Mi plaćamo da oni ne dolaze ovdje."
Za prvo i drugo dijete porodica dobija mjesečno po 194 evra, za treće 200, za svako sljedeće 225 evra mjesečno.
Krenke smatra da u ovom sistemu postoje crne ovce. Prema njegovim saznanjima prevare se vrše tako što porodice iz Rumunije i Bugarske budu namamljene u Njemačku pričama o udobnom životu. Potom ih na kratko smjeste u stanove, otvore im račune i predaju zahtjeve za dečji dodatak, a čim dječji dodatak počne da se uplaćuje, cijele porodice vraćaju nazad.
Prevaranti zadržavaju bankovne kartice preko kojih preuzimaju novac do prve zvanične kontrole. On sam je, kaže, tri puta posmatrao kako na dan uplate dječjeg dodatka „pored bankomata stoje muškarci sa po deset bankovnih kartica u rukama".
Zavod za porodičnu pomoć Sjeverne Rajne Vestfalije je u 100 kontrolisanih sumnjivih slučajeva u gradu Vupertalu kod 40 otkrio da su unijeti lažni podaci u zahtjeve za dodjelu dječjeg dodatka. To je nanijelo štetu u visini 400.000 evra. Kako ova kontrola nije bila slučajna i reprezentativna, Zavod ne drži da je procenat prevaranta toliki u cijeloj Njemačkoj. Zvanične statistike nema, saopštila je Savezna vlada na upit Alternative za Njemačku (AfD).
Gradonačelnik Duizburga Link upozorava na krijumčare koji u Duizburg ciljano dovode Rome i kaže: „Sad moram da se bavim ljudima koji prljaju naše ulice i povećavaju problem koji imamo s pacovima."
Za ovu izjavu dobio je je žestoke kritike od Romanija Roze, predsjedavajućeg Centralnog savjeta Sinta i Roma. Link je koristio rasističke stereotipe kako bi proizveo žrtvenog jarca, kaže Roze. I Udruženje njemačkih gradova je upozorilo na stvaranja atmosfere protiv jedne grupe ljudi i istovremeno zahtijeva hitnu reformu dječjeg dodatka za djecu u inostranstvu.