Diplomata ili špijun?

Berlinski policajci, koji čuvaju Rusku ambasadu, otkrili su tog 19. oktobra u utorak ujutro, nešto nakon sedam časova beživotno tijelo. Odmah pored ulaska u konzularno odjeljenje na trotoaru Berenštrase. Čovjek je očigledno izbačen kroz prozor. Bezuspješno je pokušavana reanimacija. Imao je 35 godina.

- pročitajte još:Nijemac osuđen zbog špijunaže za Rusiju

Muškarac je bio akreditovani ruski diplomata i oko dvije godine stacioniran u Berlinu - i to kao „drugi sekretar ambasade". Prethodno je bio na službi u drugim zemljama, između ostalih i u Austriji. S obzirom na diplomatski imunitet, Policija Berlina ne smije da radi na daljoj istrazi ovog slučaja. Njegovi posmrtni ostaci su već prebačeni u Rusiju. Ambasada je saopštila da se radi o „tragičnoj nesreći" i da svaku spekulaciju smatra „pogrešnom".

O smrti se govorilo i u Kancleramtu

Ali, slučaj i dalje intrigira njemačke službe. Smrt diplomate tematizirana je i tokom predstavljanja nedjeljnog izvještaja stanja tajnih službi u Kancleramtu. Jer, moguće je da diplomatski status ovog čovjeka bio samo paravan, a da se u stvari radi o ruskom špijunu.

- pročitajte još:Berlin, vječni glavni grad špijuna

U svakom slučaju, otac diplomate je visokorangirani saradnik Ruske obavještajne službe za FSB. On, kako se navodi, vodi odjeljenje, koje je između ostalog zaduženo za progon, čak i ubistva terorista, kao i deklarisanih neprijatelja države i ustava. Njemačke bezbjednosne službe polaze od toga da sin, koji je pronađen mrtav u Berlinu nije pod prisliom radio za FSB.

Do sada nisu dokazane nikakve veze sa tajnim službama

Kako se saznaje iz bezbjednosnih krugova, do sada nisu pronađeni dokazi, koji bi zaista pokazali da je ovaj diplomata u Njemačkoj bio aktivan po nalogu FSB-a. Takođe ništa ne ukazuje na to da je imao veze sa ubistvom Čečena u egzilu u malom Zoološkom vrtu u Berlinu u ljeto 2019. No, nije isključeno da je čovjek radio za neku drugu rusku tajnu službu.

Diplomatska predstavništva, dakle ambasade i konzulati su tradicionalno baze obavještajnih službi. I to potpuno zvanično, a to zna i svaka zemlja domaćin. Stručni termin za to je - „Legalresidentur", odnosno legalno predstavništvo tajne službe u inostranstvu.

Gotovo svaka država, koja u Njemačkoj ima svoju ambasadu, akredituje pored diplomata i zvanične predstavnike svojih bezbjednosnih službi. Ovi obavještajci su često kontakt osobe za njemačke službe, poput Službe za zaštitu ustavnog poretka i Savezne obavještajne službe BND. Takođe i ruske službe imaju takvu kontakt osobu.

Osumnjičene mnoge navodne diplomate

Pored njih često postoje i drugi obavještajci, koji nisu prijavljeni kao takvi, već prerušeni u diplomate. Upravo u slučaju Rusije bi ovaj broj kamufliranih špijuna trebalo da bude prilično veliki. Pretpostavlja se da četvrtina diplomatskog personala špijunira za tajnu službu za unutrašnjost FSB, za inostranstvo SVR ili vojnu tajnu službu GRU.

Diplomatski status ove špijune u Njemačkoj štiti od krivičnog gonjenja, ali su oni ipak na oku kontrašpijunaže Službe za zaštitu ustavnog poretka - posmatranje agenata, prisluškivanje telefona i nadgledanje pošte već godinama je svakodnevni posao čuvara ustavnog poretka.

Rusija kupuje povjerljive informacije

Kao rezultat toga mnoge osobe su upale u oči, hapšene ili takođe osuđivane da su bile aktivni doušnici ruskih obavještajnih službi ili su to još željeli.

Prije nekoliko godina je na primjer jedan saradnik BND-a pokušao da Rusima proda tajne interne podatke svoje službe. Ponudu je poslao mejlom na ruski generalni konzulat u Minhenu. Ruski špijuni nisu odgovorili, ali je do informacija došla Služba za zaštitu ustavnog poretka. Na kraju se ispostavilo da je ovaj čovjek iz BND-a već ranije prodavao službene tajne američkoj obavještajnoj službi CIA.

U ljeto 2017. saradnik firme, koja je bila zadužena za održavanje električnih uređaja u Bundestagu, poslao je pismo na Rusku ambasadu u Berlinu. Pismo, bez adrese pošiljaoca, bilo je adresirano na ruskog vojnog atašea. Služba za zaštitu ustavnog poretka je presrela poštu i u pismu otkrila CD sa 385 dokumenata u PDF formatu sa nacrtima zgrade njemačkog Bundestaga, informacijama o kancelarijama i drugim prostorijama.

U junu je Državno tužilaštvo naložilo da se uhapsi saradnik Univerziteta u Augsburgu, koji je navodno bio izvor ruskoj tajnoj službi. 29-godišnji naučni saradnik osumnjičen je da se najmanje tri puta sastao sa jednim ruskim špijunom i da mu je predao informacije Univerziteta. Za to je, kako se navodi, dobio novac. Njegova advokatkinja to negira. I tvrdi da je on jednom ruskom poznaniku predao informacije, koje su javno dostupne. 

Navodni vođa agenata sa diplomatskim pasošem

Kada je ovaj čovjek uhapšen, bio je prisutan i navodni vođa agenata iz ruskog generalnog konzulata u Minhenu. Rus je policajcima pokazao svoj diplomatski pasoš, koji su potom morali da ga puste.

- pročitajte još:Danska tajna služba pomagala NSA u špijuniraju Angele Merkel

Pomno praćenje špijunskih radnji, koje se prema Službi za zaštitu ustavnog poretka obavljaju iz ambasada i konzulata, je dugotrajan i mukotrpan poduhvat i za njemačke bezbjednosne službe. Ako se zaista želi saznati šta se dešava među špijunima u diplomatskim predstavništvima, morali bi da se vrbuju izvori u ambasadama, naglasila je Služba za zaštitu ustavnog poretka nakon Snoudenovih otkrića o špijunskim akcijama američke tajne službe NSA. Ali, za to, međutim, dugo nije bilo zelenog svjetla savezne vlade.

tagesšau/ss

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu