Dijalog Srbije i Kosova: demontaža dogovorenog?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon razgovora u Briselu da „Priština ne želi da ispuni svoju obavezu od prije deset godina i da je to bilo jasno od početka kada je predstavljen nacrt statuta Zajednice srpskih opština (ZSO)“. Vučić je ipak izrazio nadu da će dijalog biti nastavljen, ali je naglasio i da „očekuje da će neko uticati na Prištinu da promijeni stavove ili smo u protivnom u ćorsokaku”. Pozdravio je usvajanje Deklaracije o nestalim osobama i obećao da će Srbija pretražiti svaku lokaciju za koju Albanci za Kosova izraze sumnju da se tu nalaze posmrtni ostaci njihovih bližnjih, ali je i podvukao da Beograd to isto očekuje od Prištine.

Albanska strana se i dalje protivi formiranju ZSO i, kako je rekao premijer Kosova Aljbin Kurti, „nacrt statuta koji je Upravljački tim predstavio na sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem suštinski je nespojiv s Ustavom Kosova. Jasno je da Srbija nastoji da uspostavi Republiku Srpsku na Kosovu“, izjavio je Kurti. Priština je otišla i korak dalje i razriješila Upravljački tim za izradu statuta Zajednice srpskih opština. Istovremeno, kosovski premijer je predstavio svoju verziju nacrta Statuta Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO).

Priština iritira zapadne posrednike

Tvrd stav Prištine nije doveo u pitanje nastavak dijaloga, jer će se nekakvi susreti sigurno nastaviti.

Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić smatra da će „takav stav Prištine sve više iritirati i zapadne posrednike, prije svega Amerikance, jer se pokazuje da oni nemaju nikakav uticaj da promijene čvrste stavove Aljbina Kurtija. Oni će nešto morati da urade, prije svega zbog sopstvenog diplomatskog imidža“, kaže Jakšić za DW. 

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je tim povodom da „primjena Ohridskog sporazuma mora da počne od ZSO“ i naglasio da „obje strane, posebno Kosovo, moraju da shvate ovaj proces veoma ozbiljno i ubrzano krenu da ga završe“.

Nezadovoljne obje strane

Na prvi pogled zaista je nejasno kako će se pregovori dalje odvijati nakon nepromijenjenog stava albanske strane, ocjenjuje za DW Filip Švarm, glavni urednik nedjeljnika Vreme.

„Očito je da albanska strana smatra da nije dobila dovoljno ili vrlo malo u ovim pregovorima, i da oni na ovaj način pokušavaju da podignu cijenu. Takođe, ne postoji razlog ni da se srpska strana ponaša drugačije, jer i ona smatra da su ušli u ove pregovore, a ne vide neku perspektivu ubrzavanja evropskog puta ili nešto slično. I zato imamo ćorsokak u tim pregovorima“, ističe Švarm.

Zajednica srpskih opština trebalo bi da predstavlja temelj nekakvog napretka u dijalogu, dodaje Boško Jakšić, i „ako toga nema, onda nema ni načina da se implementira bilo šta drugo. ZSO je osim toga jedan od visokih prioriteta i na Zapadu. Ako se to ne odblokira, onda prijeti krah čitavog ovog procesa.“

Nepostojeći pritisak na Prištinu?

Zapadni zvaničnici do sada su naglašavali važnost ispunjavanja svih potpisanih dogovora, ali u Srbiji se sve više sumnja da pritisak na Prištinu zapravo uopšte ne postoji ili je on očito veoma slab.

Filip Švarm primjećuje da su „ovi pregovori vrlo zatvoreni, jer o njima govore vodeći predstavnici srpske i albanske strane, i nekoliko zapadnih diplomata. S druge strane, svjedoci smo rata u Ukrajini i preokupacije Evropske unije i Amerike tim sukobom. U tom smislu, Kosovo je sporedna predstava gdje je samo važno da nema nasilja, a sve ostalo je u drugom planu“, ocjenjuje glavni urednik Vremena.

Deklaracija o nestalima – uspjeh Prištine

Činjenica da je Priština razriješila Upravljački tim za izradu statuta Zajednice srpskih opština za Boška Jakšića predstavlja „dokaz da se sistematski radi na demontaži i onoga što je do sada dogovoreno, i sada je zaista pitanje koliko će Zapad tolerisati tog političkog diverzanta u Prištini“, navodi naš sagovornik. 

Kao jedina pozitivna stvar nakon ove runde dijaloga ističe se usvajanje Deklaracije o nestalima. Filip Švarm kaže da „to pokazuje da nijedna strana ne želi da odustane od pregovora, da žele da pokažu humanost, i to bi trebalo pozdraviti“.

Boško Jakšić primjećuje da „taj momenat nije nevažan kako bi se moglo pomisliti na prvi pogled. U kosovskim zahtjevima je ta deklaracija bila visoko plasirana, ali tim prije što je to mnogo više uspjeh Prištine, onda bi po logici stvari morao da uslijedi i uspjeh Beograda, a to je ZSO“, naglašava Jakšić.

Nastavak krize na sjeveru Kosova

Zvanični Beograd, ali i evropske diplomate, upozoravaju da ovakav razvoj događaja otvara put za nove probleme i krizu na sjeveru Kosova. Filip Švarm kaže da „na sjeveru Kosova postoji stalna kriza. Ne vjerujem da će ovo imati neke veće posledice od onoga što se sada dešava, uključujući tu i ove poslednje izbore“.

Sjever Kosova je poligon za političke eksperimente obje strane i sigurno će i ovo imati uticaja na tamošnju situaciju, smatra Boško Jakšić: „Tamo se obaraju ruke i nije nemoguće da se ponovo vratimo nekim barikadama i protestima, jer nakon ovakvog razvoja događaja nije isključen porast napetosti i tenzija.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu