1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Digitalni protesti na Tajlandu

Rodion Ebbighausen
1. novembar 2020

Internet i društvene mreže igraju važnu ulogu u protestima na Tajlandu. Ali, dominacija na internetu nije automatski i realan politički uspjeh.

https://p.dw.com/p/3k7pE
Thailand Erneut Massenproteste in bangkog
Foto: Athit Perawongmetha/Reuters

Za postaljvanje selfija sa protesta na društvene mreže - dvije godine robije. Između ostalog je i to ono što je najavila tajlandska vlada kada je prošlog četvrtka uvela vanredno stanje. To samo pokazuje koliki značaj vlada ove azijske države pridaje društvenim mrežama. Već danima je sve više i više Tajlanđana na ulicama. Oni demonstriraju protiv vlade, zahtijevaju ostavku premijera Prajuta Čan-oče, novi Ustav i reformu monarhije.

I zaista, aktuelni protestni pokret je počeo u Internetu. Jedan poznati primjer je Fejsbuk-grupa „Rojalistička pijaca" (Roalist marketplace), koju je u aprilu ove godine pokrenuo tajlandski politikolog Pavin Čačavalpongpun, koji živi u Japanu. Riječ je o satiričnom kanalu na kojem je Pavin, zajedno sa drugim korisnicima, postavljao fiktivne oglase za prodaju koji imaju veze sa kraljveskom kućom. Na primjer, jedan korisnik je objavio da prodaje krevet od tikovine u kojem je 1946. ubijen kralj Ananda, čije ubistvo do danas nije razjašnjeno. Politčki analitičar Volfram Šafer je u zajedničkom intervjuu sa Pavinom za list „Razmjena pogleda" Fondacije Azijska kuća rekao kako je Pavin razvio jedinstven „stil političke komunikacije" kombinovanjem videa sa Jutjuba i TikToka sa ozbiljnim političkim debatama.

Pavinovi namjerno provokativni nastupi sa ofarbanom kosom, dugim trepavicama i šljaštećom odjećom su čista senzacija. Oni su dijametralno suprotni borilačkoj-mačo kulturi tajlandske vojske. Kombinovani stil zabave, pop kulture i ozbiljnih političkih debata je očito potrefio srž. Njegova Fejsbuk-grupa je za samo nekoliko nedjelja dobila više od milion članova i tako postala jedna od 20 najvećih Fejsbuk-grupa širom svijeta.

 Pavin Čačavalpongpun
Pavin ČačavalpongpunFoto: YouTube | PavinTube, Pavin Chachavalpongpun

Pop kultura i protesti

Kada su u ljeto 2020. izbili protesti protiv vlade i kraljevske kuće, na mnogim mjestima su mogli da se vide baneri sa logom „Rojalistička pijaca". Pokret se na taj način iz Interneta preselio na ulice. Pri tom demonstranti od početka protesta koriste i druge elemente pop kulture. Posebno je poznat pozdrav sa tri prsta iz holivudskog blokbastera „Tribute von Panem", u kojem su se ljudi podigli protiv diktatorskog režima.

Demonstranti se maskiraju u Harija Potera ili u Hamtara, lika iz japanskih Manga stripova, bezazlenog hrčka koji svakodnevno preživljava nove avanture. I na kraju, ali ne manje važno, članovi grupe K-Pop su na svojim kanalima skupljali sredstva za proteste.

„Skupljači smeća"

No, postoji i kontrapokret, kao na primjer Fejsbuk-grupa „Skupljači smeća", koju je osnovao konzervativni rojalista Rijenthong Nana. Njihov cilj je da, kako kažu, očiste društvo od „socijalnog smeća", dakle ljudi koji kako se pretpostavlja kritikuju tajlandske vrijednost poput slušanja starijih i odanosti monarhiji.

„Rojalistička pijaca" je u porođenju sa „Skupljačima smeća" i njihovih 300.000 članova mnogo uspješnija. Pavin je u intervjuu za „Razmjenu pogleda" rekao da je uvjeren da rojalisti ne razumiju tako dobro društvene mreže, kao on i drugi mladi ljudi. „Drugim riječima: Vlada upravo gubi igru, jer ne izlazi na kraj s novim tehnologijama."

Thailand Bangkok | König Maha Vajiralongkorn & Königin Suthida
Tajlandski kralj Rama X rijetko boravi u svojoj zemljiFoto: Jorge Silva/Reuters

Društveni mediji kao politička arena

I same društvene mreže su u međuvremenu dio sukoba. Fejsbuk se 24. avgusta povinovao uputstvima tajlandske vlade i blokirao stranicu „Rojalistička pijaca". Nakon protesta na međunarodnom nivou, Fejsbuk je saopštio da će preduzeti pravne mjere protiv uputstva tajlandske vlade. Pavin, međutim, nije dugo čekao sa pokretanjem nove Fejsbuk-grupe sa sličnim imenom, koja je za samo četiri sedmice dobila preko milion pratilaca.

Početkom oktobra Tviter je blokirao skoro 1.000 naloga, koje je dodijelio tajlandskoj vojsci i proglasio odgovornim za propagandu i širenje lažnih vijesti. „Ovi nalozi su podržavali vojsku i vladu i ciljano napadali prominentne opozicione političare", stoji u jednom blogu Tvitera.

Tajlandska vlada je u petak blokirala stranicu change.org. Na toj stranici se zahtijevalo da se tajlandski kralj Rama X proglasi personom non gratom u Njemačkoj. Kralj je prethodnih godina mnogo vremena provodio u južnoj Njemačkoj. Od početka pandemije korona virusa Tajlandu su privredna kola krenula nizbrdo, ali kralj pokazuje malo solidarnosti sa svojim narodom i rasipa milione u Njemačkoj.

Nejasan uspjeh

No, kontroverzno je koliko su zapravo održive političke debate u Internetu kada je riječ o preoblikovanju političke situacije. Internet pionir i njegov kritičar, Jaron Lanijer u svojoj knjizi „Deset razloga zašto momentalno moraš da izbrišeš svoj nalog na društvenim mrežama" upozorava da socijalni mediji politiku čine nemogućom. Jedan od razloga je to što stvaraju iluziju. Na primjer da se uspjeh u socijalnim medijima izjednačava sa stvarnim odnosom moći, što prema Lanijeru nije slučaj.

Policija na ulicama Bagnkoka
Policija na ulicama BagnkokaFoto: Chalinee Thirasupa/Reuters

Lanijer osim toga kaže i da socijalni mediji po svojoj prirodi polarizuju. Oni zaoštravaju konflikte i sprečavaju diferencijaciju, jer jednostrani i provokativni sadržaji se mnogo više dijele. Korisnici provode više vremena na društvenim mrežama, što je cilj tih kompanija koje slijede čisto ekonomske interese. Ali, to je problem u jednoj zemlji poput Tajlanda, čija se politika, zbog podjela i polarizacije decenijama ne smiruje. Prijeti dalje zaoštravanje frontova. Pooštravanje vanrednog stanja, nastavak protesta i žešće reakcije snaga bezbjednosti protiv demonstranata, uz upotrebu vodenih topova kao prethodne subote potvrđuju da će sukobi postati više nasilni i nepomrivljiviji. 

Kao zastrašujući primjer trebalo uzeti „Arapsko proljeće", gdje su na početku mnogi posmatrači pomislili da su vidjeli ogroman talas demokratizacije – nošen Fejsbukom i Tviterom. Na kraju imamo to da u svakoj od ovih zemalja ponovo vladaju autokratske vlade ili ratovi.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android