Digitalni „oblaci“ u zemlji telefaksa

1986, prije tačno 30 godina, CeBit je prvi put otvoren kao samostalan sajam. Još nedavno je važio kao najveći računarski sajam na svijetu. Ali, to se promijenilo. Nove igre, tablet-računari i pametni telefoni se prezentiraju drugdje: na sajmovima CES u Las Vegasu, MWC u Barseloni i IFA u Berlinu.

CeBit je sada posvećen preduzećima i stručnjacima, a glavna preokupacija mu je digitalizacija privrede. 3300 izlagača iz 70 zemalja ove godine predstavlja svoje proizvode i usluge, a posebno dobro je zastupljena Švajcarska, zemlja koja je partner ovogodišnjeg sajma. "Moramo iskoristiti šanse digitalizacije i pretvoriti ih u uspješne poslovne modele", kaže Oliver Freze, šef firme "Dojče mese AG" koja organizuje sajam.

Na CeBitu ima mnogo odgovarajućih primjera. Koncern IBM predstavlja aplikaciju za pametne telefone koja slijepim ljudima pomaže prilikom kupovine u samoposluzi. Korisnici treba da kažu šta im je potrebno, a aplikacija pomoću govornih instrukcija vodi tačno do police sa traženim proizvodom. Program, koji je napravio američki univerzitet "Karnegi melon", još nije u prodaji.

Ništa bez oblaka

Pomenuta aplikacija pokazuje trend razvoja programa koji se baziraju na vezi sa eksternim serverima ("oblacima"): masu podataka treba obraditi tako da iz toga nastane nova primjena. SAP pokušava tako nešto na fudbalskim stadionima. Predviđena su individualizovana sjedišta: navijači mogu da pomoću aplikacije naruče jelo i piće ili plate grijanje u sjedištu kao posebnu opciju. Menadžer stadiona ima uvid u sve informacije i slobodna mjesta, tako da prije i za vrijeme utakmice mogu bolje da se usmjeravaju kolone posjetilaca, pa i okolni saobraćaj.

Primjena ovog paketa SAP još nije počela, ali pojedini elementi programa se testiraju na minhenskom stadionu Alijanc-arena. Ako koncept uspije, mogao bi da bude veoma unosan za koncern SAP s obzirom na ogroman broj stadionâ. Još se ne zna kako će se takve investicije odraziti na cijene karata.

Američki proizvođač čipova Intel povezuje mreže senzora, pametne telefone i uslužne "oblake" kako bi unaprijedila branšu koja važi kao analogna: vinarstvo. Na štandu Intela vide se pravi čokoti koje nadgleda solarna mjerna stanica nirnberške firme MajOmega: temperatura tla i vazduha, vlažnost listova, PH-vrijednosti i hranljiva vrijednost, parametri su koji se stalno analiziraju rezultate mjerenja vinar može da prati na svom pametnom telefonu. Tako mu je ponuđena mogućnosat nadgledanja loze na daljinu.

Do kafe - grimasom?

Još veću udobnost - i to u privatnim domaćinstvima - nudi švajcarska firma Digitalštrom u saradnji sa američkom koncernom Majkrosoft. Kada se upali televizor, senzori prigušuju svjetlo u sobi ili spuštaju roletne. A aparat za kafu na osnovu izraza lica prepoznaje da li korisnik želi espreso ili kafu s mlijekom.

Neki možda smatraju da su ove novotarije suvišne, pri čemu aparat za kafu opremljen kamerom, monitorom i programom koji prati izraze lica sigurno neće biti baš jevtin. Kritikuje se i nedovoljna zaštita podataka: nijedna od ovakvih usluga ne funkcioniše bez slanja informacija na eksterni server.

I pored toga, uskoro više neće biti moguć rad bez "oblaka", mada srednja preduzeća još gaje dosta skepse kada je riječ o takvom razvoju tehnologije, smatra Bernhard Roleder, direktor Bitkoma, saveza preduzeća u informacionoj i telekomunikacionoj branši. "Nema preduzeća koje je u stanju da svoje podatke tako dobro obezbijedi kao što to može domaćin nekog servera", kaže Roleder.

Njemačka zaostalost?

Ankete Bitkoma su pokazale da njemačke firme ne drže korak s vremenom. Polovina firmi nema nikakav plan za slučaj havarije svojih digitalnih struktura ili hakerskog napada na njih. A gotovo polovina firmi je navela da jednostavno nema potrebne stručnjake. Tome treba dodati i da se u njemačkim preduzećima još uvijek "komunicira ekstremno tradicionalno" kako kaže Roleder. Dobri stari telefaks je u redovnoj upotrebi u 79 odsto ispitanih firmi, dok se samo u 15 odsto firmi za komunikaciju koriste društvene mreže. To još ništa ne mora da znači. Ali, može biti shvaćeno i kao signal upozorenja - da će njemačke firme izgubiti korak u razvoju digitalizacije.

Da bi oživjeli debatu o šansama i rizicima digitalizacije, ogranizatori sajma su organizovali posebno veliki broj predavanja i diskusija - sa namjerom da se i time izdvoje od drugih sličnih sajmova. Tokom pet sajamskih dana, biće održano 2000 predavanja, panel-diskusija i kongresa. Teme se kreću od bezbjednosti podataka pa do promjena u industrijskoj proizvodnji. "CeBit više nije izložba", kaže šef sajma Freze, "već i konferencija".