Desni marš
Desničarske stranke u rasponu od demagoških pokreta koji mobilišu ljude na osnovu straha od drugog i drugačijeg, do ekstremnih desničara su u usponu širom Evrope. Neki već vladaju, a neki sanjaju o tome.
Mađarska: Fides i Jobik
Nacionalno-konzervativna stranka premijera Viktora Orbana „Mađarski građanski savez“ (Fides) ima apsolutnu većinu u parlamentu. Od 2010. je koristi za dosljedno potčinjavanje institucija i medija, uprkos protestima iz inostranstva. Orban je još popularniji nakon podizanja žice na granicama. Desno od njega je velikomađarski, neofašistički Jobik (na fotografiji), po snazi treća stranka u Mađarskoj.
Poljska: Pravo i pravda
Nacionalno-konzervativna stranka Jaroslava Kačinjskog je prošle jeseni na izborima osvojila apsolutnu većinu. Potom je uslijedilo donošenje zakona koji ograničavaju nezavisnost Ustavnog suda i javnog medijskog servisa. Međutim, desno od njih je Kukiz15, pokret bivšeg rok muzičara Pavela Kukiza, koji je u Sejmu zastupljen sa 42 od 460 poslanika i zastupa gradnju zida prema Ukrajini.
Francuska: Nacionalni front
Žan-Mari Lepen je osnovao stranku još daleke 1972, ali je tek njegova ćerka Marin Lepen od nje napravila najjaču političku grupaciju u Francuskoj koja je na izborima za Evropski parlament 2014. dobila 26 odsto glasova, a na lokalnim izborima 28 procenata. Nacionalni front tvrdi da Francusku ugrožava islamizacija i zalaže se za pooštravanje kaznene politike protiv kriminalaca stranog porijekla.
Holandija: Partija za slobodu
Stranka Gerta Vildersa je već deset godina u holandskom parlamentu. Trenutne ankete pokazuju da bi njegova Partija za slobodu sada dobila 30 odsto glasova i tako utrostručila rezultat iz 2012. godine. Vilders traži istupanje Holandije iz Evropske unije i upotrebljava žestoku antiislamsku retoriku.
Austrija: Slobodarska partija
Norbet Hofer je kao kandidat FPO na predsjedničkim izborima pobijedio u prvom krugu i favorit je u drugom. „Slobodnjaci“ su odavno najjača stranka u Austriji ispred socijalista i konzervativaca. Mnogi Austrijanici bi najradije vidjeli šefa stranke Hansa-Kristijana Štrahea kao kancelara. Stranka je skeptična prema EU, podgrijava atmosferu protiv stranaca i izbjeglica. Moto: Austrija pre svega!
Danska: Danska narodna partija
Od 2011. je ova izrazito desno orjentisana partija treća po snazi politička grupacija u zemlji. a od juna 2015, predvođena Kristijanom Tulezenom Dalom, postala je i najjača stranka u parlamentu. Ona toleriše vladu pa je danska politika prema potražiocima azila izuzetno restriktivna. Stranka je neprijateljski nastrojena prema islamu, strancima, a protivi se i evropskim integracijama.
Norveška: Napredna stranka
Norveške „naprednjake“ osnovao je 1973. Andreas Lange, koji se divio Hitleru i Musoliniju. Najprije je stranka prije desetak godina izbila na drugo mjesto po broju glasova, podržavala je manjinsku vladu, a od 2013. je dio vladajuće koalicije, dobivši, pod rukovodstvom Siv Jensen, sedam od 18 ministarskih mjesta.
Finska: Pravi Finci
Od prije godinu dana ova stranka koja je skeptična prema evropskim integracijama i doseljenicima izbila je na drugo mjesto po broju osvojenih glasova. Podrška koja je iznosila 18 odsto se, prema najnovijim anketama, prepolovila. Šef stranke Timo Juhani Soini je finski ministar spoljnih poslova. On je obećavao socijalne reforme, smanjenje priliva stranaca i solidne finansije, ali to nije ostvario.
Letonija: Nacionalna alijansa
Nacionalna alijansa je dio vladajuće koalicije u Rigi. Ta nacionalno konzervativna grupacija dodatno podgrijava atmosferu u zemlji koja je ionako loša, pokrećući kampanje protiv navodnog preplavljivanja Letonije strancima. Poslanici ove partije su svake godine u prvim redovima na memorijalnom maršu letonskih veterana SS-a.
Velika Britanija: UKIP
Prošle godine je partija Najdžela Feridža osvojila 13 odsto glasova, ali je zbog većinskog sistema dobila samo jedno poslaničko mjesto. Od osnivanja 1993. cilj te stranke je izlazak Velike Britanije iz svih oblika evropskih integracija. Osim toga, zagovara se pooštrena kontrola doseljavanja i smanjenje socijalnih izdataka za migrante uz odbijanje „multikulturalizma“ i „političke korektnosti“.
Italija: Liga Sjever
Ova desničarska stranka je od osamdesetih više puta učestvovala u vladajućim koalicijama, ali je nakon korupcionaškog skandala na izborima 2012. jedva prešla cenzus od četiri procenta. Po izbijanju izbjegličke krize šef stanke Mateo Salvini stalno izbacuje podstrekačke parole protiv stranaca, pa stranku trenutno podržava 14 odsto Italijana. Jedan od ciljeva je otcjepljenje bogatog sjevera zemlje.
Grčka: Zlatna zora
Ekstremni desničari su na prošlogodišnjim izborima osvojili sedam odsto glasova. Do početka finansijske krize 2009. godine bili su potpuno beznačajna grupacija. No, dvostruka kriza sa izbjegličkim talasom i velikom nezaposlenošću donijela im je porast popularnosti. Protiv skoro cijelog partijskog vrha pokrenuti su sudski postupci za osnivanje kriminalne organizacije.
Švedska: Švedske demokrate
Veliki priliv izbjeglica u Švedsku doprinio je rastu popularnosti ove stranke, koja je trenutno na trećem mjestu iza švedskih socijaldemokrata I konzervativaca. U anketama stranka Džimija Akesona imala je podršku od 17,7 odsto građana. Grupacija je nacionalno orijentisana i kritična prema EU i Sjedinjenim državama. Zalažu se za „homogeno društvo“ i protive „multikulturnim eksperimentima“.
Srbija: Srpska radikalna stranka
Vojislav Šešelj je još od devedesetih pristalica stvaranja „Velike Srbije“ na račun teritorija susjeda i propagator četničke ideologije. Nakon oslobađajuće presude u Hagu Šešeljevi radikali su na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji osvojili osam odsto glasova. No, oni su sa „Dverima“ dobili skupštinsku konkurenciju na krajnjoj desnici.