Desmond Tutu - Neumorni borac za pravdu

Desmond Tutu bio je preplavljen emocijama kada je u aprilu obznanjena odluka Komiteta koju je komentirao na sljedeći način: "Kada si u gomili ljudi i istakneš se u njoj, to je zbog toga jer su te drugi podržali."

Biskup, pomiritelj i borac za socijalnu jednakost - Desmond Tutu je već u svom životu imao brojne uloge. Svjetski poznat je postao početkom osamdesetih godina zahvaljujući angažmanu u borbi protiv aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Tutu je otvoreno govorio o nepravdi, pri čemu nije širio mržnju. U februaru 1991. godine zemlja je bila bure baruta. Nakon desetljeća ugnjetavanja crnačkog stanovništva predsjednik Klerk je oslobodio političke zatvorenike poput Nelsona Mandele i dozvolio rad njihovim strankama i organizacijama. I u ovoj prelomnoj fazi Tutu je pronašao prave riječi: "Biti ćemo slobodni! Mi svi - crnci i bijelci skupa!"

Bilo je teških trenutaka kao što je ovaj u kojima je Tutu pokazao svoju jačinu i u kojima je slijedio svoje ideale: za naciju duginih boja, za slobodu i pomirenje - protiv nasilja. Riječ je o ciljevima za koje se borio cijeli život.

Sloboda za sve - i crnce i bijelce

Desmond Tutu je rođen 1931. godine u rudarskom gradu Klerksdorp. Po profesiji je učitelj. Kada je vlada donijala odluku da učenici crne boje kože dobiju lošije obrazovani nego bijelci Tutu je dao otkaz na mjesto učitelja. Tutu je potom krenuo graditi teološku karijeru i postao prvi anglikanski biskup Johannesburga crne boje kože, a poslije i kardinal u Cape Townu. Politički se neprestano borio za ukidanje podjela po rasnoj osnovi, otvoreno je izražavao simpatije prema ciljevima stranke Nelsona Mandele, Afričkog nacionalnog kongresa, koji su željeli izgraditi Južnoafričku Republiku na nerasističkim i demokratskim osnovama. Veliki iskorak u borbi protiv režima napravljen je u aprilu 1994. godine na prvim slobodnim demokratskim izborima: "Ovo je nevjerojatan dan za sve ljude ovdje. Pri tome mislim na sve - crnce i bijelce. Od ovog trenutka mi više ne trebamo govoriti o ilegalnoj vladi. Ovo će biti naša vlada koju smo mi izabrali," rekao je Tutu.

Ni nakon ukidanja aparthejda Tutu se nije povukao iz javnosti. Predsjednik Nelson Mandela ga je zamolio da bude na čelu Komisije za istinu i pomirenje koja ima zadaću istražiti zločine počinjene tokom aparthejda. Tutu i Komisija su željeli pronaći srednji put između pravde onih koji su pobijedili i amnestije. Pri tome su se zalagali za pomirenje i oprost. U naredne tri godine hiljade žrtava je opisalo nepravdu koju su doživjeli, a počinitelji su molili za oprost. Biskup Tutu je to opisao na sljedeći način: otvoriti rane i očistiti ih kako se ne bi zagnojile.

I nakon toga se Tutu glasno izjašnjavao protiv nepravde u svijetu - i to bez obzira prema vlastodršcima. Tonyu Blair i Georgeu W. Bush je predbacio da su započeli rat (u Iraku - op. red.) zasnovan na lažima i želio ih je vidjeti pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. On je neprestano govorio o paralelema između aparthejda u Južnoafričkoj Republici i izraelske diskriminacije Palestinaca, te je osuđivao izraelsku okupaciju:"Izrael nikada neće moći postići mir i sigurnost dok on ugnjetava drugi narod. Stvarni mir može biti izgrađen samo na osnovu pravde."

Brojne nagrade

Tutu je još uvijek neko ko kritično promatra vladajuću stranku u Južnoafričkoj Republici, protestuje zbog kontakata sa autoritarnim režimom u Zimbabveu, zbog neodlučne borbe protiv AIDS-a i previše plaćenih političkih elita. Više se ne podrazumijeva da treba birati Afrički nacionalni kongres, kaže Tutu: "U prvim godinama slobode većina ljudi je tendirala ka tome da bira ANC. To sada više nije tako jasno. Ljudi postavljaju pitanja i to je dobro. Upravo o tome je riječ u jednoj demokratiji."

Za svoju nenasilnu borbu protiv aparthejda Tutu je 1984. godine primio Nobelovu nagradu za mir. U brojne druge nagrade koje je dobio ubrajaju se Nagrada Martina Luthera Kinga, Gandijeva mirovna nagrada, kao i desetine počasnih doktorata u cijelom svijetu. Nagrada Templeton, koja mu je upravo pripala, dodjeljuje se jednom godišnje ličnostima koje su na poseban način "doprinijela jačanju duhovnosti u životu". Dosadašnji dobitnici ove nagrade su Dalai Lama, Majka Tereza i Frere Roger. Sa novčanim iznosom od 1,3 miliona eura nagrada je jedna od najviše dotiranih koju pojedinac može primiti.

Autori: Michael Hartlep / Zorica Ilić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: