1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Debata o abortusu podijelila Poljsku

Monika Sieradzka
31. mart 2018

Poljski parlament želi planira pooštrenje već restriktivnog zakona o abortusu. Sve više Poljakinja se odlučuje za abortus u inostranstvu, s obzirom da se i mnogi ljekari protive legalnom prekidu trudnoće.

https://p.dw.com/p/2v8xa
Polen Proteste gegen Abtreibungsgesetz
Foto: picture-alliance/Zumapress/I. Berezowska

„Prije tačno tri godine sam se odlučila za abortus, jer moja ćerka nije imala kosti na lobanji. Učinila sam to iako sam vjernik. To je ono što sam mogla da učinim za svoje dijete: da ne dozvolim da pati. Ali i da učinim nešto za moju stariju djecu: da ih ne ostavim bez majke. I moj život je bio u opasnosti", piše tridesetšestogodišnja Julita, na jednom od mnogobrojnih poljskih ženskih portala.

Pročitajte i: Posljedice Trumpove zabrane abortusa

Klauzula savjesti ispred zakona

„Činjenica da si abortirala ne pravi od tebe nikakvog monstruma", tješila je Julitu druga žena, koja je ispričala priču svoje sestre. Trudnoća je bila opasna po njeno zdravlje, ali ona je bila primorana da rodi. Svi ginekolozi u njenom rodnom gradu na jugu Poljske su strogi katolici i pozivaju se na takozvanu klauzulu savjesti. „Skandal je što ljekari imaju pravo da odbace zakonski odobren abortus", žali se jedna učenica iz Krakova. U Poljskoj se ponovo zahuktala debata o abortusu.

Jaroslaw Kaczynski
Jaroslav KačinjskiFoto: imago/Eastnews

Narodna inicijativa „Stop abortusu"

Već sada Poljska ima jedan od najrestriktivnijih zakona u Evropi. Abortus je dozvoljen samo ukoliko je život majke ugrožen, kod teških oštećenja fetusa ili u slučajevima kaznenih djela silovanja ili incesta. Ljekar koji pristupa abortusu teoretski mora da računa sa zatvorskom kaznom između šest mjeseci i osam godina.

Pročitajte i: Poljska: Kačinjski na univerzitetu

Za narodnu inicijativu „Stop abortusu", koju podržava 800.000 ljudi, i tih nekoliko izuzetaka su isuviše liberalni. Prošle sedmice pravni odbor parlamenta je podržao nacrt zakona, prema kojem ubuduće više ne bi smio da se prekida ni razvoj teško oboljelih fetusa. Ostaće samo dva izuzetka: ugrožen život majke i kaznena djela.

Kao prije stotinu godina

Prošlog petka u čitavoj Poljskoj na ulice je izašlo 90.000 ljudi, kako bi protestovali protiv mogućeg pooštrenja zakona. Među njima je bila i Anita Kuharska-Đeđic, univerzitetska docentkinja sa instituta za istoriju poljske književnosti, koja je angažovana i u nevladinoj organizaciji „Baba" u zapadnopoljskom gradu Zjelona Gora. „Baba" na poljskom znači „žena" i u ovom slučaju bi trebalo da naglasi snagu žena.   

Anita Kucharska-Dziedzic
Anita Kuharska-Đeđic: „Onaj ko ostvari moć nad intimnim odlukama ljudi ima svu moć nad njima"Foto: Privat

Kada organizacija „Baba" organizuje demonstracije, mnoge žene na njih dolaze u odjeći feministkinja s početka 20. vijeka – sa šeširima, korzetima i kišobranima. Poruka glasi: Poljska je 1918. godina ostvarila svoju nezavisnost i od tada se - kada je o ženskim pravima riječ - ništa nije promijenilo.

Instrument moći

U ponovo rasplamsanoj debati o abortusu, političarima nije zaista stalo do toga da broj zahvata bude smanjen, već da se „vlada širenjem straha", ocjenjuje u razgovoru za Dojče vele Anita Kuharska-Đeđic. „Onaj ko ostvari moć nad intimnim odlukama ljudi ima svu moć nad njima", kaže Kuharska-Đeđic.

Pritom je planirano pooštrenje zakona o abortusu samo jedna od mjera kojom nacionalno-konzervativna PiS, (vladajuća stranka Pravo i pravda, prim. red.) pokušava da promijeni dosadašnji, donekle otvoreni i liberalni karakter poljskog društva. Nakon dolaska PiS-a na vlast, brojni političari, među njima i predsjednik Andžej Duda kao i opunomoćenik vlade za pitanje ravnopravnosti, doveli su u pitanje smisao evropske konvencije protiv nasilja u porodici. PiS je uskratio i gotovo sve subvencije za nezavisne nevladine organizacije, koje se zalažu za ženska prava i time zaustavio mnoge projekte. Ranije obavezno seksualno obrazovanje u pojedinim školama je snažno potisnuto.

Pomoć iz Njemačke

Prema zvaničnim statistikama otprilike hiljadu Poljakinja godišnje legalno abortira. Sa druge strane, varšavska nevladina organizacija "Federacija za planiranje porodice” procjenjuje da godišnje ima oko 150.000 slučajeva abortusa, od kojih se 15 odsto vrši u inostranstvu.

Polen Proteste anläßlich des Weltfrauentages
"Moje tijelo - moj izbor" Foto: Getty Images/AFP/J. Skarzynski

U Njemačkoj poljske trudnice mogu da računaju na pomoć neformalne berlinske mreže "Ciocia Basia". "Ciocia Basia" na poljskom znači „Tetka Barbara". Ime, koje ne upada pretjerano u oči kada se pojavi na ekranu mobilnog telefona, s obzirom da se mnoge tetke u Poljskoj zovu Barbara. Aktivisti "Ciocia Basia" ostvaruju kontakte sa ljekarima, pronalaze prenoćišta i nude čak i finansijsku pomoć, ukoliko žena iz Poljske nema uz sebe između 300 i 500 evra. Abortus je u Njemačkoj do dvanaeste nedjelje trudnoće moguć iz medicinskih ili socijalnih razloga.

Polarizacija društva

Rasprava o abortusu polarizuje društvo i mnogi ljudi u Poljskoj se ne identifikuju sa aktuelnim protestima žena. To je osjetila i jedna od učesnica kada se nakon demonstracija u Varšavi vraćala kući tramvajem. U rubrici pisma čitalaca, za liberalni list Gazeta viborča je napisala da je mogla da čuje komentare poput „Te feministkinje mi se gade" ili „Da imam takvu ćerku, prebio bi je". Čak su je direktno nazvali „kurvom".

Glasanje o restriktivnom zakonu je planirano za sredinu aprila. Do tada će biti još demonstracija liberalnih kritičara, ali i "pro-lajf” organizacija. Glasanje o mogućoj liberalizaciji aktuelnog zakonodavstva nije prošlo, u parlamentu, u januaru.

Ukoliko zakon bude pooštren, žene će morati da rađaju i djecu koja nakon rođenja nemaju velike šanse da prežive. Ta djeca bi onda u katoličkom duhu "mogla da budu krštena i sahranjena i mogla bi da imaju ime”, smatra predsjednik vladajuće stranke PiS, Jaroslav Kačinjski. Prema istraživanju iz januara ove godine preko 70 odsto Poljaka je prije za to da se zadrže postojeći propisi.

Prekid trudnoće – da ili ne?

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android