Danska luka kao primjer energetske transformacije

Taj dan Jesper Frost Rasmussen nikada neće zaboraviti: 18. maja 2022. su u Esbjerg stigli četvero predsjednika vlada i predsjednica Europske komisije. Razlog dolaska: potpisivanje strateškog dokumenta o proširenju kapaciteta vjetrenjača za proizvodnju struje, koje se nalaze na morskoj pučini.

Do 2030. države EU-a žele dobivati dodatnih 65 gigavata (GW) od energije vjetra na Sjevernom moru, a do 2050. čak 150 GW. Kopija ove Esbjerške deklaracije visi uokvirena u Rasmussenovu uredu. Potpisali su ju njemački kancelar Olaf Scholz, danska premijerka Mette Frederiksen te premijeri Belgije i Nizozemske Alexander de Croo i Marc Rutte.

Lopatice rotora na pristaništima

Rasmussen je gradonačelnik Esbjerga i zna da njegov grad ima ključnu ulogu u tim planovima. Esbjerg je jedna od rijetkih luka za industriju vjetroelektrana na moru u Europi. Industrijski divovi kao što su Vestas i Siemens Gamesa odavde dopremaju vjetroturbine, a proizvođač električne energije Örsted opskrbljuje rezervnim dijelovima oko 25 vjetroelektrana na moru. Riječ je o mjenjačima, generatorima i čvorištima teškim nekoliko tona.

U pristaništima ima mjesta - pa tako i za višemetarske lopatice rotora koje stoje naslagane i čekaju na isplovljavanje. Bez takve infrastrukture europski ambiciozni snovi o morskom vjetru kao važnom izvoru energije ostali bi puki povjetarac.

S druge strane, u njemačkim lukama vlada prilično zatišje. U Bremerhavenu je trajao višegodišnji spor oko proširenja luke za potrebe offshore-vjetroelektrana, na kraju je sve završilo na sudu. U međuvremenu su neke tvrtke iz te branše, poput Prokona, Senviona i Windreicha bankrotirale. Malo toga se zbiva i u drugim njemačkim lukama. Samo iz mnogo manjeg Eemshavena u Nizozemskoj već su na putu temelji za rotirajuće divove.

Uska suradnja

Luka Esbjerg, pak, nije gubila vrijeme. Proteklih je desetljeća život grada bio usko povezan s izgradnjom naftnih i plinskih platformi u Sjevernom moru. No sada energija vjetra preuzima primat. Svako deveto radno mjesto u Esbjergu izravno ovisi o vjetroelektranama: ukupno oko 5.000.

"Svi usko surađujemo oko korištenja energije vjetra", kaže gradonačelnik Rasmussen iz Danske liberalne stranke. "Kao grad, osiguravamo da industrija dobije lokacije koje treba." Općina je nedavno odlučila proširiti luku za 500.000 na 4,5 milijuna četvornih metara. U planiranje su bile uključene i organizacije za zaštitu okoliša. "Nije bilo neslaganja po tom pitanju."

I vodik je u igri

U međuvremenu su daleko odmakli i planovi o proizvodnji zelenog vodika. Dio struje koja je proizvodi vjetrenjačama, a koja preko podmorskih kablova stiže u Esbjerg, koristit će se za elektrolizu vodika. Švicarski nositelj projekta H2Energy planira do 2024. godine izgraditi elektrolizer snage od jednog gigavata (GW) na periferiji luke, koji će vodu rastavljati na komponente, vodik i kisik. Bio bi to jedan od najvećih takvih pogona na svijetu.

Ali to nije sve: danska investicijska tvrtka CIP želi izgraditi još jedno postrojenje od 1 GW u blizini, koje će sintetizirati 600.000 tona zelenog umjetnog gnojiva godišnje uz pomoć struje dobivene iz vjetra.

Najveća morska toplinska pumpa na svijetu

U međuvremenu Christian Udby, izvršni direktor regionalnog dobavljača energije DIN Forsyning, već razmišlja o sljedećem koraku recikliranja. "Toplinu koja nastaje u elektrolizeru planiramo u budućnosti koristiti za daljinsko grijanje." S tim planovima tvrtka ne može dugo čekati jer se 1. travnja 2023. gasi elektrana na ugljen u luci, koja je prije davala oko polovice toplinske energije za grad.

Sada bi tu energiju trebala zamijeniti kombinacija alternativnih izvora: s jedne strane je tu korištenje goriva iz biomase, no prije svega se nade polažu u morsku toplinsku pumpu snage 50 megavata (MW), koja se trenutno gradi u luci. Bilo bi to najveće postrojenje te vrste na svijetu.

Ono će uzimati vodu iz jednog lučkog bazena, izdvajati toplinu i ohlađenu vodu vraćati u more izvan luke. Tehnologiju su razvile njemačke tvrtke MAN i Volkswagen. Radi se o inovaciji i ona će prvi put biti komercijalno primjenjena u Danskoj.

Od ideje do puštanja u rad proći će jedva pet godina. Za usporedbu: u Hamburgu, koji također ima ambiciozne planove zamjene elektrane na ugljen, izgradnja protočne toplinske pumpe se planira već godinama.

No, još će dosta vremena proći dok se sve to doista i ne realizira. Ambiciozni europski planovi za značajno proširenje kapaciteta obnovljivih izvora energije – prije svega u velikim vjetroparkovima na moru - trebaju velike luke. Jedna od najvećih je Esbjerg. Ovaj danski grad pokazuje kako funkcionira dosljedna energetska transformacija.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu