Da li u Grčkoj nestaje srednji stalež?
3. januar 2013Prema podacima grčkog zavoda za statistiku “ELSTAT” svaki četvrti stanovnik Grčke je nezaposlen. Nezaposlenost kod mladih je još i veća. Svaka druga mlađa osoba je bez posla. Zbog velikog broja nezaposlenih i smanjenja plata u dosta teškoj finansijskoj situaciji je srednji stalež.
Kao i u mnogim južnoevropskim zemljama i u Grčkoj je broj stanova i kuća u privatnom vlasništvu. Čak 80 posto Grka posjeduje nekretnine: stan, kuću ili poslovni prostor. Međutim, mnogi podstanari ostaju bez posla i više nisu u stanju plaćati kirije. Veliki broj prodavnica se zbog manjka prometa zatvara. Vlasnici stanova kažu da ne mogu “jesti zidove”. Od i onako malih primanja sada moraju plaćati i novi porez na nekretnine. U mnogim evropskim državama je to već uobičajeni porez, dok je on u Grčkoj nešto novo.
Ulrike Drissner, zamjenica direktora Goethe-Instituta u Atini kaže da mnogi Grci zbog sve većeg poreza i manjih plata neće moći sastavljati kraj s krajem. “Jedan vrtlar mi je rekao da ne zna kako će dalje živjeti. Ispričao mi je da ima dvoje djece koja studiraju i da ni sam ne zna kako će ih školovati. Osim toga, u supermarketima cijene rastu. Kada to vidite, onda se pitate: kako ljudi uopšte mogu sebi priuštiti nešto za jelo“, kaže Drissner.
Alpsko mlijeko jeftinije od grčkog
Cijene životnih namirnica su često skuplje nego u Njemačkoj. Često su grčki proizvodi skuplji nego uvozni. Alpsko mlijeko je tri puta jeftinije nego domaće jer veliki domaći proizvođači mlijeka formiraju kartele i dižu cijene. Na jednoj strani su stanovnici koji pate zbog mjera štednje, a na drugoj su korupcija i nepotizam na dosta stabilnim nogama.
Stanovništvo u Grčkoj na sve moguće načine pronalazi puteve kako da uštedi novac. U parkovima se sve češće uzgaja povrće, a u skoro svim novinama se mogu pronaći uputstva i tekstovi pod naslovom “Uradi sam”. Socijalne ljekarske ordinacije se brinu o bolesnim i sakupljaju hranu za bebe, a na velikim gradskim ulicama se nudi drvo za ogrjev.
“Prošle zime je cijena lož ulja porasla za 40 posto. Nakon toga se prvi put u Atini osjetio miris dima ogrevnog drveta. Ljudi nisu palili vatru samo u kaminima, nego su kupovali i metalne peći. Na zidovima su pravili rupe za kamine kako bi mogli zagrijati bar jednu sobu”, kaže Ulrike Drissner.
Zbog svega ovo i ne čudi što sve veći broj Grka želi bolje sutra potražiti u inostranstvu.
Autori: Daphne Gratwohl / Mehmed Smajić
Odgovorni urednik: Svetozar Savić