Da li su bezbjedni njemački izbori?

Američki predsjednik Donald Trampjoš uvijek tvrdi da mu je na predsjedničkim izborima 2020. kada je pobijedio Džo Bajden – ukradena izborna pobjeda. A u Rumuniji je ishod predsjedničkih izbora prošle godine čak sudski poništen. I to zbog navodnog miješanja Rusije koje zvuči uvjerljivo, ali je teško dokazivo. Šta sve to znači za vanredne parlamentarne izbore u Njemačkoj koji se održavaju 23. februara?

Odgovor iz krugova zaduženih za bezbjednost izbora je donekle umirujući: „Trenutno ne postoje saznanja ili činjenice iz kojih bi se moglo zaključiti da postoji konkretna opasnost za parlamentarne izbore“.

Uticaj na izbore – „Rusija kao najupadljiviji akter"

„Ipak, u međunarodnom okruženju opaža se da bi trebalo pretpostaviti principijelnu zainteresovanost stranih država za mogući ilegitimni uticaj na izbore, pri čemu je trenutno Rusijanajuočljiviji akter“, kaže se u bezbjednosnim krugovima. Dodaje se da su zamislivi sajber napadi, kako bi se unijela zabuna u stanovništvo i kako bi se uticalo na ishod izbora ili diskreditovalo političke aktere.

Njemačka bezbjednosna struktura ima pregled ukupnog repertoara mogućih pokušaja manipulacije. U to spadaju tonski, tekstualni i vizuelni zapisi stvoreni na osnovu vještačke inteligencije. „Na taj način je moguće da se proizvedu dipfejk sadržaji, video ili audio zapisi koji deluju kao pravi, kako bi se prevarili birači“, kaže se u analizi koja je stavljena na uvid Dojče veleu.

Služba ustavne zaštite osnovala je radnu grupu

Savezni služba za ustavnu zaštitu je osnovala radnu grupu za posmatranje situacije kako bi obezbedila normalo odvijanje izbora. Taj tim ima komunikaciju sa medijskim platformama na društvenim mrežama kao i sa predsjednikom Saveznog zavoda za statistiku koji je ujedno i predsjednik Savezne izborne komisije. Na sajtu te institucije su prisutni brojni sadržaji sa temom bezbjednosti.

Dokument „Činjenicama protiv dezinformacija“ može da se skine sa sajta. Tu se izričito upozorava na lažne vijesti u vezi sa izborima koje se šire društvenim mrežama: „Često se te lažne informacije  šire zato što oni koji ih dijele nisu prepoznali dezinformacije“. 

Lažne vijesti o tobožnjem obaveznom glasanju u Njemačkoj

Širok je spektar pogrešnih informacija. Primjer je tvrdnja da uNjemačkoj postoji obavezno glasnje i da osobe koje ne izađu na izbore bivaju obilježene, pa se njima uskraćuju neka prava. Zato se takve lažne informacije koriguju: „U Njemačkoj ne postoji obaveza glasanja. Ustavno zagarantovana sloboda izbora ne podrazumijeva samo koga čovjek bira već i to da li želi da izađe na izbore. Svi koji imaju pravo glasa mogu da izaberu da izađu na izbore ili da ostanu kod kuće“.

Mada postoji bojazan da bi sistemi informacione tehnologije mogli da falsifikuju neke glasove, taj strah je neosnovan. Doduše, rezultati se šalju na jedno mjesto elektronski, ali u šifrovanoj formi. Čak i da ih hakeri napadnu, ne postoji opasnost, jer se glasa isključivo na papiru – na biralištu ili pismom.

„Ne može doći do manipulacije na osnovu sajber napada"

Sajber napadi su mogući, ali nisu opasni. Savezni zavod za bezbjednost informacione tehnike (BSI) kaže: „Konačan rezultat izbora zasniva se na zapisnicima izbornih odbora i može u svakom trenutku da se provjeri i izračuna. Zato ništa ne može da se manipuliše sajber napadima."

I sa naučnog stanovišta izbori u Njemačkoj nisu ozbiljno ugroženi uticajem društvenih mreža. Laurenc Ginter, politikolog koji proučava populizam i demokratiju na Univerzitetu Bokoni u Milanu čak upozorava na to da ne treba precijeniti dejstvo lažnih vijesti. „Taj narativ dovodi u zabludu, širi nepovjerenje i šteti demokratiji“, piše on u Žurnalu za internacionalnu politiku i društvo (IPG). 

Sporan primjer Rumunije

Pogrešne informacije i dezinformacije se sve više potežu kao glavni uzroci iznenadnih političkih uspjeha nekih aktera. Ginter navodi primjer Rumunije, gdje su anulirani predsjednički izbori.

Politikolog smatra da je problem to što se često argumentuje na osnovu hipoteza koje zvuče uvjerljivo, ali nisu dokazane. On smatra da je to opasno. „Ako se pretpostavi da lažne vijesti odlučujuće iskrivljuju rezultate izbora, zašto onda da se takvi rezultati uopšte shvate ozbiljno?“, kaže Ginter.

Isto tako, smatra on, ako se svaki politički poraz tumači kao rezultat nekorektne propagande protivničke strane, zašto bi se priznao legitimitet političkog protivnika?

Zabrinutost za povjerenje u demokratiju

Za sada u Njemačkoj nema naznaka da bi se cijela stvar mogla odvijati kao u Rumuniji ili u Sjedinjenim Državama pod predsjednikom Trampom. Ipak, Ginter je zabrinut zbog razvoja događaja, ako se uzme u obzir debata o mogućem uticaju lažnih vijesti na izbore u Njemačkoj. „Taj način razmišljanja potkopava povjerenje u demokratske procese i sve više postaje normalnost u zapadnim demokratijama“.

Zato je i važna procjena njemačkih institucija zaduženih za bezbjednost da ne postoji konkretna opasnost za normalno održavanje parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara. „Bitna pretpostavka za to je transparentan izborni postupak, razumljiv javnosti. Tako se sprečavaju manipulacije i jača se povjerenje javnosti u regularne i bezbjedne izbore“.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu