Da li Njemačka mora da se navikava na više štrajkova?

Nekim poslodavcima bi mogao da zastane dah zbog sadašnjih zahtjeva za povećanjem plata. Sindikat javnog sektora Verdi traži 10,5 odsto veće plate i mjesečno povećanje od najmanje 500 evra. U sindikatu željezničara EVG traže čak dvanaest odsto, ali najmanje 650 evra povećanje mjesečno. Time sindikati hoće da nadoknade gubitak kupovne moći izazvan visokom inflacijom.

Imajući u vidu tako visoke zahtjeve, neki ekonomisti govore o predstojećoj spirali plata i cijena, odnosno situaciji kada se plate i cijene uzajamno podstiču na rast, što može imati potencijalno ekonomski štetne posljedice.

Kakve veze imaju visoke plate sa inflacijom

Prije nekoliko dana predsjednica ECB Kristin Lagard upozorila je da će zaposleni i kompanije morati podjednako da podnesu povećani teret. „Ako svaka strana pokuša da minimizira sopstvene gubitke, moglo bi se desiti da veće profitne marže, plate i cijene jedni druge guraju naviše".

Sindikati ne vide ovaj problem, bar ne zbog svojih zahtjeva.

„Govoriti o spirali plata i cijena je besmislica. Ako spojim sve naše zahtjeve, onda tražimo manje od inflacije", ističe šef Verdija Frenk Verneke.

To je valjan argument – ako potraživanja zaista ostanu ispod inflacije. Jer ako cijene rastu brže od plata, radnicima se smanjuju realne plate. Tada sebi mogu da priušte manje robe, a potražnja slabi. A to onda više govori o padu a ne o rastu cijena.

Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), Marsel Fračer, trenutno ne vjeruje u prijeteću spiralu plata i cijena. „To je mit." Jer, zaposleni su 2022. imali prosječan realni gubitak plata od tri odsto, a 2023. će to vjerovatno biti još dva odsto ili više.

Ekonomsti vide prihvatljiv sporazum kao izvodljiv

Ekonomistkinja Monika Šnicer ima sličan stav, jer i ove godine treba očekivati inflaciju veću od šest odsto. U tom kontekstu, zahtjevi za visokim platama su razumljivi, smatra predsjednica Njemačkog savjeta ekonomskih eksperata (Ekonomski mudraci). S druge strane, međutim, mora se izbjeći pomenuta spirala plata i cijena.

Iz tog razloga, njemačka vlada je omogućila i oslobodila poreza jednokratne isplate poslodavaca zaposlenima, te donijela mjere za suzbijanje visokih troškova energije.

Šnicer je uvjerena da će socijalni partneri postići prihvatljiv dogovor. Ustvari, to je jednako ključna stvar: jer je iskustvo pokazalo da se zahtjevi sindikata ne prelivaju nepromijenjeni u sporazume. Stvarna povećanja plata su obično niža od početnih visokih zahtjeva.

Klemens Fuest, predsjednik Instituta Ifo sa sjedištem u Minhenu, to vidi slično:

„Mislim da će, kao i uvijek, biti neke vrste kompromisa. Mislim da će poslodavci donekle popustiti. Ali, naravno, i ovdje postoje ograničenja. Tako da očekujem povećanje plata od oko sedam odsto. To bi i dalje bilo ispod stope inflacije, ali bi rasteretilo privatna domaćinstva i zaposlene", rekao je Fuest za DW.

Imaći u vidu budućnost, Marsel Fračer je suštinski uvjeren da se pregovaračka moć zaposlenih povećala – i da će se stoga vjerovatno povećati broj štrajkova.

„Trenutno doživljavamo prekretnicu na tržištu rada: čini se da su prošli dani u kojima su poslodavci mogli manje-više da diktiraju plate i uslove rada", rekao je šef DIV-a.

Veće plate kao lijek za nedostatak kvalifikovanih radnika?

S druge strane, Institut za njemačku ekonomiju (IW) blizak poslodavcima, prigovara da veće plate same po sebi ne utiču na nedostatak kvalifikovanih radnika - ne mogu kratkoročno da obezbijede kvalifikacije kojih sada nema, niti da srednjoročno promjene uslove na tržištu rada tako da se stvori dovoljna mobilnost radne snage.

„Umjesto toga, veće plate u sektorima u kojima je nedostatak kvalifikovanih radnika posebno veliki, kratkoročno će usluge i robu učiniti skupljim", piše u studiji stručnjaka IW za tržište rada Alekandera Burstedea.

Nesporno je da postoji i da će postojati opšti nedostatak radnika i kvalifikovane radne snage. To je potkrijepljeno i najnovijim prognozama Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja (IAB), istraživačkog instituta Saveznog zavoda za zapošljavanje. Za 2023. IAB očekuje povećanje od 340.000 radnih mjesta koja podliježu doprinosima za socijalno osiguranje. Broj zaposlenih će dostići novi maksimum od skoro 46 miliona.

„Radnika nedostaje kako to nije bio slučaj decenijama. Zato se firme trude da zadrže svoje zaposlene, čak i u teškom okruženju", kaže Enco Veber, šef istraživačkog odjeljenja IAB za prognoze i makroekonomske analize.

Dobar trend zapošljavanja podržava prihode i stoga je važno sidro stabilnosti za privredu, konstatuje institut.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu