Da li je usamljenost prijetnja za demokratiju?

U Njemačkoj se usamljenost često opisuje kao tiha epidemija. Najnoviji podaci Saveznog zavoda za statistiku pokazuju da se svaka šesta osoba starija od deset godina često osjeća usamljeno –to je oko 12,2 miliona ljudi.

Psiholozi definišu usamljenost kao percipirani nesklad između željenih i stvarnih društvenih odnosa i to se razlikuje od društvene izolacije. Statistike pokazuju da su u Njemačkoj najviše pogođeni mladi ljudi: četvrtina mladih između 18 i 29 godina kaže da se često osjeća usamljeno.

Ministarka za porodicu Liza Paus (Zeleni) opisala je usamljenost kao jedno od najvažnijih pitanja našeg vremena, ne samo zbog rizika za zdravlje, uključujući veći rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, demencije i depresije –već i zbog toga što slabi društvenu koheziju.

Studija „Izuzetno usamljeni", dio projekta Kollekt koji finansira ovo Ministarstvo, sugeriše da usamljenost može da predstavlja prijetnju demokratiji.

Naučnici su otkrili vezu između usamljenosti i antidemokratskih stavova: sklonost ka populizmu, vjerovanju u teorije zavjere, autoritarni stavovi i odobravanje kršenja političkih pravila i nasilja.

„Ovo nisu uzročno-posljedične veze, ali postoji korelacija", rekla je Klaudija Noj, sociološkinja i jedna od autora studije.

Ljudi koji su duže vrijeme usamljeni počinju da doživljavaju svijet negativnije, kao mračniji i opasniji –manje vjeruju drugim ljudima, ali i svom okruženju i demokratskim institucijama.

To je problem, smatra Noj, jer podrška demokratiji zavisi od toga koliko snažno se neko osjeća povezanim sa društvom u cjelini.

„Čežnja za zajednicom je naravno i dalje veoma jaka. U nama je prosto duboko ukorijenjeno da vjerovatno ne možemo da preživimo bez drugih", rekla je ona.

Desničarske populističke ili desničarske ekstremističke stranke nude osjećaj zajedništva i istovremeno ovaj narativ straha: 'Pridružite nam se, onda ćete biti dio naše zajednice'.

Usamljenost je samo jedan od mnogih faktora rizika

Gabrijela Grobarcikova (25) kaže je da je imala 15 godina kada se prvi put osjetila usamljenom.

„Osjećala sam se distanciranom od drugih ljudi. Osjećala sam da je mnogo ljudi oko mene, ali je izostao osjećaj prave veze", rekla je za DW.

Grobarcikova je rekla da nije imala stabilan porodični život i da joj je bilo teško da održava dugogodišnja prijateljstva, ali je osjećaj povezanosti pronašla kroz politiku. Smatra da i zahvaljujući tome što su njeni roditelji pristalice politike lijevog centra, ona nije razvila antidemokratske ili ekstremističke stavove.

„Usamljenost je stanje u kojem postoji snažna,neispunjena želja za zajedništvom. Ja sam tu želju ostvarila kroz politički angažman i aktivizam, u lokalnim zajednicama, socijaldemokratskim političkim krugovima."

Studija Kollekta pokazala je da je nepovjerenje u demokratiju široko rasprostranjeno među mladima. Od 1.008 anketiranih starosti između 16 i 23 godine, svega njih 48 odsto smatra da u Njemačkoj demokratski sistem funkcioniše dobro, a 40 odsto vjeruje da su političari u stanju da odgovore na izazove budućnosti.

Da li je ranije bilo bolje?

Međutim, ne postoje empirijski dokazi koji bi sugerisali da mladi ljudi danas imaju politički ekstremnije stavove od prethodnih generacija, kaže Bjorn Milbrat, sociolog i stručnjak za radikalizaciju među mladima iz Njemačkog instituta za mlade.

„Danas se stiče utisak da mladi ljudi postaju sve radikalniji. Ali pozivam na oprez. Uvijek je bilo radikalnih ili ekstremističkih pokreta mladih", rekao je Milbrat za DW.

On podsjeća na talas nasilja desničarskih ekstremista početkom devedesetih, nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke i na studentski pokret u Zapadnoj Njemačkoj 1968.

Istraživanje je pokazalo, rekao je Milbrat, da vjerovatnoća da će se mlada osoba radikalizovati zavisi od više faktora, a ne samo od usamljenosti. U tome mogu igrati ulogu i socioekonomska pozadina, nestabilan život u porodici, slabo razvijeno kritičko razmišljanje i izloženost mizantropskim stavovima.

„Ne postoji samo jedan faktor. Mislim da je to veoma važno naglasiti jer u javnoj debati često postoji tendencija da se radikalizacija posmatra na veoma jednodimenzionalan način, da je TikTok jedan od glavnih faktora koji radikalizuju mlade", rekao je on.

„Ali ono što uvijek morate da kažete je da su ljudi posebno radikalizovani na TikToku ako su već prijemčivi za određene ideologije ili stavove", dodao je Milbrat.

Važno je biti budan po pitanju ekstremizma među mladima, rekao je Milbrat, ukazujući na Šelovu studiju mladih iz 2019. koja je pokazala da oko trećine mladih ima sklonost ka desničarskom populizmu.

„To je bio veoma alarmantan rezultat i mislim da je to još uvijek tako", rekao je on. „Ima izbora gdje Alternativa za Njemačku dobija veoma značajan procenat od mladih ljudi. To su signali upozorenja koje stalno dobijamo."

Mlade više uključiti u politiku

Što se mladih tiče, suočavanje sa usamljenošću je samo jedan dio šireg spektra rješenja potrebnih da bi se spriječilo razvijanje ekstremističkih stavova, smatra Milbrat. Tu su ključni političko i građansko obrazovanje u školama, svijest o istoriji njemačke nacističke prošlosti i osjećaj uticaja unutar demokratskog procesa.

Autori studije Kollekt takođe su rekli da političari i grupe civilnog društva moraju da učine političko obrazovanje dostupnim svima i da stvore više mogućnosti za mlade ljude da učestvuju u demokratskom procesu.

„Mislim da društvo u cjelini možete učiniti svjesnim –šta zapravo znači kada generaciji koja će uskoro biti na pozicijama moći kažete da se njihovo mišljenje ne računa. Po tom pitanju nešto može da se uradi", rekao je Milbrat.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu