Da li je Hamas resetovao izraelsko-arapsku agendu?

Teroristički napadi islamističkih militanata Hamasa na Izrael već su izazvali talase posljedica koje sežu daleko izvan granica Izraela i Gaze. Mnoga nadanja su opet stavljena na čekanje.

Prošle su dvije nedelje otkako su faktički saudijski lider Mohamed bin Salman i izraelski premijer Benjamin Netanjahu potvrdili da su njihove zemlje „svakim danom sve bliže“ i da su „na pragu dogovora, koji bi bio kvantni skok za region“. Sad to izgleda kao davna prošlost. Prošlosti pripada i Bin Salmanovo nezainteresovanost za rješenje palestinskog pitanja sa dvije države koje bi Palestincima dalo nezavisnu državu sa istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom.

Krajem septembra, on nije ni pomenuo rješenje sa dvije države u velikom TV intervjuu za američki kanal Foks njuz. Samo je rekao da će novi sporazum sa Izraelom „Palestincima podmiriti njihove potrebe i obezbijediti im dobar život“.

Obnovljena podrška rješenju sa dvije države

Međutim, nakon izbijanja rata u subotu, Saudijska Arabija se javno vratila zagovaranju rješenja sa dvije države i ponovo se predstavlja kao čvrsta podrška Palestincima. U međuvremenu, većina drugih zemalja je izrazila podršku Izraelu i njegovom pravu na odbranu.

Nije pretjerano reći da je ovo oživljavanje palestinskog pitanja velika pobjeda grupe Hamas koju podržava Iran, i koju kao terorističku organizaciju identifikuju Evropska unija, Sjedinjene Države, Njemačka i drugi.

„Postupci Hamasa jasno podsjećaju Saudijce da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu sporednu temu u pregovorima o normalizaciji“, napisao je Ričard Lebaron, nerezidentni viši saradnik u Atlantskom savjetu sa sjedištem u SAD, na sajtu istraživačkog centra. „Napadi će skrenuti narativ sa normalizacije veza između Saudijske Arabije i Izraela“, zaključio je on.

Izraelsko-saudijske veze pod znakom pitanja

Džonatan Panikof, direktor Skoukroftove bliskoistočne bezbjednosne inicijative u Atlantskom savjetu, rekao je za DW da je „malo vjerovatno da se očekuje da će doći do napretka u saudijsko-izraelskoj normalizaciji u bliskoj budućnosti“. Prema njegovom mišljenju, „malo je vjerovatno da će neophodne političke i ekonomske mjere to dozvoliti ako izraelska operacija dovede do značajnog broja smrtnih slučajeva i većih razaranja u Gazi“.

U ponedeljak popodne, izraelski ministar odbrane Joav Galant izdao je naređenje da se Gaza potpuno zatvori. „Neće biti isporuka struje, hrane ili goriva u Gazu“, rekao je on u saopštenju.

Hju Lovat, istraživač u Evropskom savjetu za spoljne odnose, rekao je za DW da vjeruje da će uglavnom neprijateljsko raspoloženje arapskog javnog mnjenja prema Izraelu biti pojačano izraelskim akcijama. Lovat vidi ovo osjećanje kao dalju prepreku za „skori sporazum između Izraela i Saudijske Arabije, dok su arapske članice Abrahamovog sporazuma, kao što su Maroko i Ujedinjeni Arapski Emirati izložene pritisku da zauzmu kritičniji stav prema Izraelu kako bi smanjili pritisak javnosti“.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su potpisali sporazum o normalizaciji sa Izraelom 2020. godine, „izjavili su saučešće izraelskim civilima i pozvali na deeskalaciju, ali nisu uspjeli da otvoreno osude Hamas“, izvijestila je u ponedeljak finansijska agencija Blumberg.

Balansiranje između SAD i Irana

Ipak, neće samo arapski pritisak uticati na odluke Saudijske Arabije da li da nastavi putem normalizacije sa Izraelom. Dvije druge zemlje posebno će igrati veliku ulogu — Iran i SAD.

Uprkos ovogodišnjem zbližavanju Saudijske Arabije i bivšeg rivala Irana, obje zemlje su i dalje u sukobu kada su u pitanju njihovi saveznici. Iran podržava Hamas, koji vlada Gazom i koji je pokrenuo napade na Izrael. Saudijska Arabija se, međutim, nadala da će normalizacija odnosa sa Izraelom vratiti odnose sa SAD na mjesto gdje su bili prije ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija 2018. Trilateralni sporazum bi takođe omogućio Saudijskoj Arabiji jači vojni savez sa SAD, kao i dozvolu za obogaćivanje uranijuma pod američkim nadzorom.

„Strateški umovi u Rijadu možda imaju u pozadini zapravo pitanje sa koliko smrti i razaranja bi se Saudijska Arabija suočila u sličnom sukobu, s obzirom na to da njena odbrana nije ni blizu onoj Izraela“, rekao je Panikof za DW.

„Dugoročno gledano, to bi moglo da podstakne Saudijsku Arabiju da pokuša da se vrati za sto kako bi dobila američke bezbjednosne garancije koje su bile bitan sastavni dio do sada poznatih razgovora“, dodao je on.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu