1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Priroda i okolina

COP26: Historijski dan u Glazgovu ili bla, bla, bla?

14. novembar 2021

Oko dvije stotine država stalo je u Glazgovu iza dokumenta kojim se poziva na postepeno napuštanje energije uglja. Dok neki hvale taj klimatski dogovor, drugi kažu da je on u svakom pogledu nedovoljan.

https://p.dw.com/p/42yIY
UN-Klimakonferenz COP26 in Glasgow
Foto: Yves Herman/REUTERS

Udarcem čekića je voditelj konferencije Alok Šarma tek u subotu navečer dao znak da je stvar završena, da više niko nema primjedbi na tekst. Do posljednje minute je trajalo obaranje ruku oko tog dokumenta na konferenciji u Glazgovu. A kada se završilo, odmah su krenule pohvale i kritike.

Konferencija o klimi je tako prvi put uputila svjetske države da počnu da napuštaju energiju uglja. Klimatski pakt koji je odobrilo dvjestotinjak država zahtijeva da se ukinu „neefikasne subvencije“ za naftu, gas i ugalj.

Šta je dogovoreno?

Poziv da se više ne koristi ugalj. Na pritisak Kine i Indije, umjesto zahtijeva za skorim prekidom upotrebe uglja u paktu sada stoji da ga treba postepeno napuštati. I to se ne odnosi na ugalj kod kojeg se pomoću CCS-tehnologije može vezati ugljen-dioksid. Od država se zahtijeva da ukinu „neefikasne" subvencije za fosilna goriva, ali šta je to „neefikasno“ – nije definisano.

Protesti protiv mlakih odluka u Glazgovu
Protesti protiv mlakih odluka u GlazgovuFoto: Andy Buchanan/AFP

Privrženost cilju da se globalno zagrijavanje ograniči na 1,5 stepeni. To je stara priča – da čovjek ne smije svojim djelovanjem temperaturu na svjetskoj razini podići za više od 1,5 stepeni u odnosu na prediindustrijska vremena. No državama je na dobru volju ostavljeno da li će do iduće godine pooštriti nacionalne planove za smanjenje emisija štetnih gasova. U dokumentu iz Glazgova se navodi da bi u ovoj deceniji trebalo smanjiti emisije za 45 odsto kako bi bilo moguće ostvariti cilj.

Pomoć siromašnim državama. Do 2025. godine biće udvostručena pomoć siromašnim zemljama, na 40 milijardi dolara godišnje. Tom pomoći one treba da se bore protiv posljedica klimatskih promjena koje već sada osećaju, kao što su suša i toplotni talasi.

Pomoć nakon katastrofa. Prvi put je uvažen stari zahtev siromašnijih zemalja da se uspostavi fond iz kojeg se finansiraju obnova ili preseljenja ljudi u slučaju oluja, poplava i suše. Konkretnije sume nema u papiru, ali ima da će to biti „tehnička podrška“, a da se neće plaćati kompletna šteta.

Pojašnjenje pravila iz Pariza: Godinama nakon Pariskog sporazuma o klimi bilo je rupa. Sada je dogovoreno da države moraju transparentno na godišnjem nivou podnositi izvještaje Sekretarijatu UN-a za klimu.

Historijski dogovor ili mlaćenje prazne slame?

Iako je poziv da se zabrani upotreba uglja na kraju ublažen, njemačka ministarka životne sredine Svenja Šulce bila je tako zadovoljna da je sporazum iz Glazgova proglasila „historijskim“ jer je „započet kraj uglja“. Ministarka je rekla da su Njemačka i EU morale u Glazgovu da „izgrade veoma mnogo mostova“, i da je htjela oštriju formulaciju o uglju, ali da je dobro što je i ova ostala u dokumentu.

Greta Tunberg, najpoznatija svjetska aktivistkinja na polju klime, na Tviteru je napisala: „Konferencija COP26 je gotova. Evo sažetka: Bla, bla, bla.“

Razočaran je bio i generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš. „Ovo je važan korak, ali nije dovoljno. Vrijeme je da pređemo u izvanredno stanje“, rekao je on. „Naša krhka planeta visi o koncu."

Idući samit (COP27) biće održan idućeg novembra u Egiptu.

Konferencija u Glazgovu
Konferencija je završena - uništavanje klime se (zasada) nastavljaFoto: Christoph Soeder/dpa/picture alliance

nr (dpa, epd, rtr)

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu