Commerzbank: povratak u prvu burzovnu ligu

„Commerzbank je opet tu – tu kamo i pripada. U prvoj burzovnoj ligi Njemačke", izjavio je vidno ponosan Manfred Knof na Frankfurtskoj burzi (naslovna fotografija). U jesen 2018. ta je banka, koja je druga po veličini u Njemačkoj, nakon Deutsche Banka, ispala iz DAX-a u MDAX - drugi najvažniji njemački burzovni indeks, ustupivši mjesto Wirecardu.

Wirecard je u lipnju 2020. bankrotirao. Prije toga je otkriveno da je to financijsko poduzeće sa sjedištem u Münchenu godinama krivotvorilo svoje bilance i manipuliralo tržište. Kasnije je Njemački burzovni indeks DAX reformiran i u njemu je sad 40 vodećih njemačkih poduzeća, umjesto ranijih 30. I to je jedan od razloga zašto se Commerzbank uspjela vratiti u DAX. Povod povratka je odlazak proizvođača plinova Linde s Frankfurtske burze. Linde ima sjedište u irskom Dublinu.

Suosnivač DAX-a

Commerzbank je 1988. bila među suosnivačima DAX-a. Knof je podsjetio da je tada bilo zastupljeno pet banaka. Nakon izbacivanja Commerzbanke u DAX-u je bila ostala samo Deutsche Bank. „Commerzbank se vratila da ostane", najavio je optimistično Knof. Dionica Commerzbanka je pomogla da kurs Njemačkog burzovnog indeksa poraste za 4,6 posto. To trgovci na burzi objašnjavaju prije svega kupovinom fondova indeksa ETF. Jer, oni moraju odražavati stanje indeksa i shodno tomu mijenjati strukturu, ako se nešto promijeni u strukturi DAX-a.

Commerzbank je proživjela teška vremena, ne samo nakon ispadanja u MDAX. Kriza te banke je počela s financijskom krizom 2008./2009., kad je tadašnji šef Martin Blessing najavio preuzimanje Dresdner Bank. To je očito željela i tadašnja Savezna vlada. Ali, vlada je onda milijardama poreznog novca morala spašavati Commerzbank od kolapsa. Savezna Republika Njemačka je još uvijek najveći pojedinačni dioničar Commerzbanka s udjelom od 15,6 posto.

Na paketima spašavanja tada je radio i Jens Weidmann, kasniji predsjednik njemačke centralne banke Bundesbank, koji je u to vrijeme bio voditelj Odjela za gospodarsku i financijsku politiku u uredu savezne kancelarke Angele Merkel i jedan od njezinih vodećih savjetnika. Weidmann će nakon glavne skupštine dioničara krajem svibnja ući u Nadzorni odbor banke i postati predsjednik toga odbora. I to se smatra znakom da Commerzbank ponovo uživa veći ugled u financijskom sektoru.

Politika nultih kamata je zamalo bila „posljednji čavao u lijes"

Osim preuzimanja Dresdner Banke, velike probleme Commerzbanki su stvarale niske kamate. Knofov prethodnik Martin Zielke je pokušao spriječiti propadanje banke tako što je vrbovao nove klijente premijama i za razliku od konkurencije nije smanjivao broj filijala. To nije uspjelo pa je sredinom 2020. Zielke podnio ostavku. Manfred Knof, koji banku vodi od početka 2021., uveo je još strože mjere štednje banci koja je već ranije otpustila brojne zaposlenike. U međuvremenu Commerzbank ima još samo 450 filijala, umjesto nekadašnjih 1.000. Banka ima 42.000 zaposlenika, a od oko 10.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, ukinuto je već 90 posto, izjavio je Knof sredinom veljače predstavljajući bilancu banke.

Ali, na drugim mjestima su ponovo potrebni novi zaposlenici. Banka drugu godinu zaredom bilježi pozitivan prihod, što je važna pretpostavka za ulazak u DAX. U 2022. je Commerzbank imao dobit od 1,4 milijarde eura, trostruko više nego 2021. godine. Ali, to valja zahvaliti zaokretu Europske središnje banke glede kamatne politike. Jer, ESB ponovo bankama isplaćuje kamate za novac koji imaju kod nje. S druge strane Commerzbank dobro zarađuje jer po višim kamatama daje kredite nego što plaća klijentima koji kod nje drže novac. Dioničari, pa tako i državna blagajna, mogu se nadati dividendi od 20 centi po dionici. Ona je od početka financijske krize dioničarima isplaćena samo 2016. i 2019. Predsjednica financijskog odjela Bettina Orlopp obećala je na Frankfurtskoj burzi dioničarima redovito isplaćivanje dividendi u idućim godinama.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu