1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Brinete li o svom mentalnom zdravlju?

Charli Shield
4. oktobar 2019

O mentalnim bolestima se mnogo govori. Ali bilo bi bolje da se fokusiramo na mentalno zdravlje. Evo nekoliko praktičnih i provjerenih savjeta.

https://p.dw.com/p/3QgCg
Indonesien Wandern Wald
Foto: picture-alliance/robertharding/B. Pipe

„Mentalno zdravlje je osjećaj zadovoljstva vezan za to ko smo i čime se bavimo", kaže Chris O´Sullivan iz fondacije „Mentalno zdravlje" iz Velike Britanije.

Dok pojam „mentalnog zdravlja" ljude obično asocira na mentalne bolesti kao što su depresija, anksioznost i bolesti zavisnosti, naučnici poput O´Sullivana smatraju da bi bilo jednako važno misliti na psihičku dobrobit, prije nego što počnemo da zurimo u simptome, kad nekome i ne ide tako dobro.

Duševno zdravlje treba posmatrati kao skalu na kojoj se tokom celog života pomjeramo gore-dole.

U međuvremenu, sve više dokaza upućuje na to da je pozitivno psihološko stanje povezano s našim fizičkim zdravljem. A takođe utiče i na odnose koje gradimo s drugima. Evo nekoliko praktičnih, svakodnevnih stvari koje biste trebali uzeti u obzir, kada je u pitanju mentalno zdravlje.

Napomena: Ako se suočavate sa težim psihičkim problemima, ovi savjeti vam možda neće biti od pomoći, već potražite pomoć ljekara.

Budite aktivni

Um je povezan sa tijelom. Vježbanje i sport oslobađaju transmitere u našem mozgu zbog kojih se osjećamo dobro. Oni poboljšavaju naš san i pomažu u smanjenju stresa i anksioznosti. Podstiču bolje pamćenje i percepciju. A s tim se povećavaju i šanse za doživljavanje pozitivnih događaja u svakodnevnom životu.

„Dokazano je da vježbanje ima ulogu u prevenciji i liječenju blage i umjerene depresije i anksioznosti“, kaže O´Sullivan. „Kada se osjećate depresivno, malo fizičke aktivnosti može vam pomoći , čak i kada nemate ni najmanje volje za to."

Ali „biti aktivan" ne odnosi se samo na trčanje i vježbanje: čak su i aktivnosti koje povećavaju otkucaje srca poput vrtlarstva, temeljnog čišćenja ili vožnje biciklom na posao dobre.

Pokazalo se i da odlazak u šetnju poboljšava stanje uma kod ljudi. U studiji iz 2015. godine naučnici su uporedili moždane aktivnosti zdravih ljudi nakon devedesetominutne šetnje. Šetnje su organizovane u gradu i u prirodi. Oni koji su se prošetali zelenim predjelima pokazali su manje aktivnosti u prefrontalnom korteksu - dijelu mozga koji je posebno aktivan kada smo anksiozni ili usredsređeni na negativne emocije.

Polen Tomatenanbau
Foto: picture-alliance/NurPhoto/A. Widak

Zdravlje na usta ulazi

Sve više studija ukazuje na to, da je za zdravlje važna uravnotežena ishrana, bogata voćem i povrćem i sa što manje prehrambenih prerađevina. Ishrana utiče na stvaranje novih nervnih ćelija u mozga, posebno u dijelu koji je uključen u regulaciju raspoloženja.

Novija istraživanja otkrila su vezu između loših prehrambenih navika i lošeg raspoloženja. Protivupalna ishrana bogata biljkama, s druge strane, može pomoći u sprečavanju depresije. Odgovor se dijelom krije u načinu na koji upala utiče na mikrobiozu crijeva. Sve je više dokaza da oni imaju izuzetan uticaj na naše raspoloženje i ponašanje.

Zdrava prehrana, prema O´Sullivanu, takođe znači biti svjestan toga, koliko alkohola konzumiramo. „Nadzirati sebe i znati kako i koliko alkohola konzumiramo je velika stvar", kaže on. „Mnoga samoubistva povezana su sa konzumiranjem alkohola."

I san je važan

Nije tačno poznato koliko vremena bi prošlo, prije nego bi u nastupila smrt zbog nedostatka sna. Američki student jednom je uspio ostati budan čak 11 dana i 25 minuta. Ipak, mnogi od nas znaju da, ako se ne naspavamo dovoljno, osjećamo se bar za korak bliže smrti.

Neispavanost utiče na raspoloženje i koncentraciju, ali i na emocionalnu inteligenciju.

"Generalno, ne spavamo onoliko koliko bi trebalo", kaže O´Sullivan. „Ali znamo da je san vrlo usko povezan s mentalnim zdravljem." Da li je potrebno pet ili osam i po sati sna, zavisi od pojedinca. Stručnjaci preporučuju da se ustanovi šta nama lično najviše odgovara i da se pridržavamo toga.

Japan Mittagsschlaf auf Parkbank in Tokio
Foto: picture-alliance/AP Images/S. Kambayashi

Osobe koje nisu u stanju da prespavaju noć, mogu u toku dana kroz dremež nadoknaditi izgubljeni san. Na primer, kod radnika u smjenama i roditelja mališana često je dovoljno tokom dana odspavati oko 20 minuta - dovoljno dugo da se zaspi, ali nedovoljno dugo da padnemo u dubok san.

Usredsređenost

Mnogi su već čuli za koncept. O´Sullivan definiše usredsređenost kao „namjernu pažnju na ono što se događa i kako se događa“.

Ali pažnja nije joga ili vizualizacija, kaže on, već stanje uma u kojem smo svjesni onoga što se događa s našim umom i tijelom dok kontrolišemo našu pažnju i emocije. Ovo nam može biti posebno korisno kada želimo da se izvučemo iz stanja, kada se naše negativne misli vrte u krug.

Kada ste već u depresiji ili u trenutku akutne anksioznosti, usredsređivanje nije najbolja opcija. "Ali učenje svjesnosti kao alata za očuvanje zdravlja i pronalazak izlaza iz začaranog kruga misli, može biti korisno kako bi se spriječio povratak u takvo stanje", kaže O´Sullivan.

Važno je da prepoznate osjećaje koji su kratkotrajni i kolebljivi. „Svi imamo uspone i padove: razdoblja dobrog mentalnog zdravlja, ali i iskušenja“, dodaje O´Sullivan. „I to je nešto na čemu svi možemo da radimo."

Zajednica

Većina ljudi čezne za vezom s drugima. Postoje dokazi da su osjećaj pripadnosti i socijalna povezanost jednako važni za naše zdravlje kao i ishrana, vježbanje i san. No, uprkos bezbroj modernih metoda komunikacije, O´Sullivan ističe: „Usamljenost je problem našeg vremena."

„Usamljenost je jednako loša za naše zdravlje kao i pušenje", kaže on, pozivajući se na istraživanja koja upoređuje smrtni rizik usljed nedostatka društvenih veza s jedne strane i pušenja.

Društveni kontakti i mogućnost da sa ljudima razgovaramo o svojim problemima veoma su važni, tvrdi on: „I to ne samo za osobe sa psihičkim problemima, već za sve nas: ljudi su sve više pretjerano povezani digitalnim uređajima, ali ne i u stvarnom životu."

Šta ako su vas ovi savjeti preplavili? Počnite sa sitnicama, O´Sullivan kaže: „Otkrijte na čemu želite da radite - nekoliko stvari koje su zaista dobre za vas - i odredite im prioritet."

„Najvažnije je", dodaje O´Sullivan, „ da nađete nešto šta vam odgovara i da potom to i pokušate".

Dojče Vele oprezno izvještava o temi samoubistva, jer postoje indicije da neki oblici izvještavanja mogu dovesti do neželjenih reakcija. Ako imate suicidne misli ili ste u teškom emocionalnom trenutku, ne oklijevajte da potražite pomoć.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android