Boutros-Ghali i odgovornost za genocid u Srebrenici

Početkom devedesetih je u Ujedinjenim narodima odlučeno da na čelo te svjetske organizacije po prvi put dođe osoba iz Afrike. O tome u svom kalendaru na internetskim stranicama podsjeća wdr.de, portal regionalnog njemačkog javnog servisa za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju.

WDR tako piše da je Vijeće sigurnosti UNa Egipćanina Boutrosa Boutros-Ghalija već u studenom 1991. predložilo za funkciju generalnog tajnika UN-a, da bi 3. prosinca 1991. godina ta odluka službeno bila i potvrđena. Ovaj portal podsjeća da je taj "pravnik i diplomat jedan od arhitekata Sporazuma iz Camp Davida iz 1978. između Izraela i Egipta. 1990. je bio aktivan u procesu puštanja iz zatvora Nelsona Mandele u Južnoafričkoj Republici. Taj koptski kršćanin, oženjen s jednom židovkom, pored arapskog, govorio je tečno engleski i francuski."

Raspad Jugoslavije kao prilika za iskušavanje "Agende za mir"

WDR piše da je njegovo imenovanje za generalnog tajnika UN-a - formalno - uslijedilo jednoglasno, ali da su Sjedinjene Američke Države bile uzdržane te su ga, kako za taj portal naglašava profesor Klaus Hüfner sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, "tolerirale, ali nisu stajale iza njega". Razlog tomu je, piše ovaj portal, što je George Bush imao svoje favorite, među kojima, međutim, nije bilo nijednog Afrikanca: "Na dužnost je stupio 1. veljače 1992. godine. Istog mjeseca ga je Vijeće sigurnosti UN-a ovlastilo da izradi preporuke o tome kako bi Ujedinjeni narodi mogli diljem svijeta unaprijediti mir. Nakon nekoliko mjeseci je Boutros-Ghali predstavio svoju 'Agendu za mir' i u njoj istaknuo vrijednost 'preventivne diplomacije'. Priliku da se to neposredno iskuša je pružio raspad Jugoslavije. Dok u to vrijeme već traje rat u Bosni i Hercegovini, u jesen 1992. dolazi do napetosti i u Makedoniji. Kako bi se spriječilo širenje konflikta na jug, na granici s Makedonijom i ostatkom Jugoslavije se stacionira jedan pješadijski bataljun s 35 UN-ovih vojnika. Rezultat: konflikt se nije proširio na Makedoniju. 'Ta operacija je bila prvi primjer u povijesti UN-a za uspješnu 'preventivnu akciju'', napisao je poslije Boutros-Ghali i dodao kako ga je 'ispunilo radošću' što je realiziran koncept 'Agende za mir'. No za vrijeme njegovog mandata se dogodilo nekoliko velikih kriza u kojima se Ujedinjene narode okrivljuje da su zakazali. Za neslavnu ulogu UN-a mnogi smatraju odgovornim generalnog tajnika, iako on ne vrši političku funkciju, već tek kao jedna vrsta šefa uprave mora provoditi odluke Vijeća sigurnosti."

Jedna od tih kriza je, kako podsjeća WDR, genocid u Ruandi, koji je 1993. bio u punom jeku, ali za SAD nije dolazio u obzir vojni angažman u toj afričkoj zemlji: "Vijeće sigurnosti mjesecima nije sposobno da donese odluku u slučaju Ruande. Za stručnjaka za UN Hüfnera je jasno 'da je taktikom odugovlačenja od strane SAD-a došlo do tog genocida'. Ali ni na Balkanu se NATO, Vijeće sigurnosti UN-a i SAD ne mogu dogovoriti o usklađenom djelovanju. Rat u Bosni i Hercegovini svoj vrhunac doživljava 1995. godine, masakrom u Srebrenici. Srbi ubijaju 8.000 muslimanskih muškaraca - pred očima nizozemskih plavih kaciga."

WDR svoj članak završava podsjećanjem da se generalnog tajnika UNa uobičajeno nakon njegovog prvog mandata ponovno bira na pet godina, ali da je u slučaju Boutros-Ghalija odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama bio toliko narušen da su Amerikanci vetom spriječili njegov reizbor. Kofi Annan je 1996. postao njegov nasljednik, a Boutros Boutros Ghali je preminuo u 93. godini života u veljači 2016. u Kairu, piše wdr.de.

Kurz i njegov mađarski kolega u stranačkoj misiji u Makedoniji

Tiroler Tageszeitung piše o tome da je, nekoliko dana nakon što je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz posjetio Skopje, to isto učinio i njegov mađarski kolega, ali ne u diplomatskoj misiji, već - kao i Kurz - u stranačkoj misiji. Ovaj list piše da je Peter Szijjarto u petak (2.12.) navečer posjetio Skopje kako bi sudjelovao na jednom predizbornom skupu vladajuće stranke u Makedoniji VMRO-DPMNE. "Taj nastup je bio uobičajeno davanje podrške jednoj sestrinskoj stranci, pojasnio je Szijjarto", piše Tiroler Tageszeitung i pojašnjava da je Kurzov nedavni stranački posjet Skopju izazvao kritike u redovima oporbe: "Kurz je u nedjelju u Skopju boravio kao stranački dužnosnik, a u ponedjeljak kao ministar vanjskih poslova, naglašavaju kritičari na socijalnim mrežama. Zar nije austrijski šef diplomacije pročitao najnovije Izvješće EU-a o napretku Makedonije, upitali su se, između ostalih, pristaše Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM). Europska komisija je početkom studenog izrazila zabrinutost zbog političkog razvoja u toj balkanskoj državi. Europska komisija tvrdi da je Makedonija "porobljena zemlja", a Kurz je u Skopje došao kako bi "goničima robova" dao podršku, komentirao je Nikola Dimitrov, bivši makedonski pregovarač u dugogodišnjem sporu oko imena s Grčkom."

Tiroler Tageszeitung ističe i Kurzove riječi, napominjući da je on u svom govoru hvalio napredak EU-kandidata Makedonije, zemlje koja se, prema njegovim riječima, nalazi "na dobrom putu". Istovremeno se zahvalio za podršku te zemlje tijekom izbjegličke krize, piše dalje ovaj list, dodajući Kurzovu izjavu: "Za mene je odlučujuće da Balkanska ruta ostane zatvorena, a aktualna vlada je jamac za to."