Borbe kod Kurska: nova strategija Ukrajine?

Ukrajina je, moguće, preduzela „prvi korak" ka promjeni strategije u odbijanju ruskog napada. Tako aktuelna dešavanja u Kurskoj oblasti za DW ocjenjuje Džen Spindel (Jen Spindel), profesorka na američkom Univerzitetu Nju Hempšir. „Ukrajina ne može da nastavi da vodi ovaj rat na isti način kao u prethodne dvije godine. Ona jednostavno nema resurse za to – ni ljude, ni oružje", napominje američka ekspertkinja za spoljnu i bezbjednosnu politiku.

Spindel smatra da operacija Ukrajine u Kurskoj oblasti u Rusiji može da bude pokušaj da se strategija promijeni „iz rata jednakih – u rat iscrpljivanja, asimetrični rat". Ona i njene kolege založile su se upravo za takav pristup u članku pod naslovom „Kako Ukrajina može da postigne više sa manje", koji je objavljen u američkom časopisu Foreign Affairs: „Ukrajina pokazuje da ruska teritorija više nije nedostupna i da će Ukrajina napasti Rusiju kako bi je primorala da odvrati neke od svojih snaga od bombardovanja i uništavanja u Ukrajini", kaže ekspertkinja.

Zašto su Oružane snage Ukrajine ušle u Kursku oblast?

Tri dana nakon početka operacije Oružanih snaga Ukrajine u Kurskoj oblasti, još uvijek ima malo informacija o tome šta se dešava na ukrajinskoj strani. Predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je samo izjavio sljedeće: „Rusija je donijela rat našoj zemlji i trebalo bi da osjeti šta je uradila".

Ruski izvori izvjestili su da su ujutru 6. avgusta snage ukrajinske vojske, koristeći i ukrajinska i zapadna oklopna vozila, ušle na teritoriju Kurske oblasti, napredovale desetak kilometara u unutrašnjost i utvrdile se. Rusko Ministarstvo odbrane izvjestilo je u četvrtak 8. avgusta da je napredovanje zaustavljeno i da se borbe vode u dvije oblasti – Sudženskom i Korenjevskom.

To je prvi takav napad Ukrajine direktno na Rusku Federaciju, a ne na teritorije koje je Rusija od početka velike invazije okupirala. Tokom 2023. su slične operacije, ali manjeg obima, u Belgorodskoj oblasti na teritoriji Rusije izvele oružane formacije sastavljene od Rusa koji se bore na strani Ukrajine. Potom je u maju 2024. Rusija zauzela dva dijela duž granice u Harkovskoj oblasti, prije nego što je zaustavljena.

Austrijski vojni istoričar, potpukovnik Markus Rajzner (Reisner), smatra da je ukrajinska operacija pažljivo planirana, a da je ruska obaveštajna služba doživjela „potpuni neuspjeh". On kaže da je Ukrajina odnijela „jasnu informacionu pobjedu", pošto je pažnja sada usmjerena na Kursk, a ne na Donbas, odnosno na gradove Toreck i Časov Jar, gdje za Oružane snage Ukrajine „situacija eskalira". Ako Ukrajina bude uspjela da neko vrijeme zadrži dijelove Kurske oblasti, to bi moglo da primora Rusiju da se pregrupiše i „smanji pritisak" na ukrajinske oružane snage u Donbasu, smatra Rajzner.

„Dobro za moral, ali po rat nema velikih posljedica"

Gustav Gresel (Gressel), stručnjak berlinskog istraživačkog centra Evropski savjet za spoljnu politiku (ECFR), s većom dozom skepse sagledava situaciju. „Dobro je za moral, ali po rat u cjelini to nema velikih posljedica" – tako on ocjenjuje događaje u Kurskoj oblasti što se tiče Ukrajine. „Nema naznaka da će Rusija povući snage iz istočne Ukrajine kako bi zaustavila ovu ukrajinsku operaciju", kaže Gresel. „Prije svega će Ruska Federacija imati koristi od istezanja fronta zbog prodora u rusku teritoriju, jer će to dovesti do prekomjernog rastezanja ukrajinskih snaga".

Eksperti pominju i druge ciljeve Kijeva – poboljšanje pozicija u mogućim budućim pregovorima s Rusijom i želju da se Zapadu pokaže da je Ukrajina u stanju da se uspješno odupre ruskoj vojsci poslije neuspješne kontraofanzive u ljeto 2023. godine. „Možda ukrajinsko rukovodstvo želi da pokaže Rusiji, a prije svega Zapadu, da njena snaga nije iscrpljena i da, ako se isporuke oružja nastave, Ukrajina još uvijek može da pobijedi u ratu", kaže njemački politikolog i publicista Vinfrid Šnajder-Deters (Winfried Schneider-Deters).

Šta će reći SAD i ostali partneri Ukrajine?

Ukrajina se do sada uzdržavala od ovakvih akcija vodeći računa o poziciji njenih zapadnih partnera, prije svega SAD, napominje Šnajder-Deters. U strahu od reakcije Rusije, Vašington, Berlin i ostali zabranili su Ukrajini da koristi njihovo oružje na ruskoj teritoriji. SAD i druge zemlje ublažile su to ograničenje samo u maju 2024. zbog ruske ofanzive kod Harkova, ali samo za napade na vojne ciljeve u pograničnim oblastima i to ne svim vrstama naoružanja. Ukrajina, na primjer, može da koristi rakete ATACMS samo na svojoj teritoriji koju je okupirala Ruska Federacija.

SAD su do sada uzdržano reagovale na događaje u Kursku, ali stručnjaci poput Džen Špindel vjeruju da je „bilo mnogo razgovora na visokom nivou" između Vašingtona i Kijeva i da će „u narednim satima i danima napori biti usmjereni na diplomatske pokušaje smirivanja tenzija – koliko je to sada moguće".

Koliko daleko ukrajinske snage mogu da napreduju u Kurskoj oblasti?

Ukrajinska operacija u Kurskoj oblasti nema za cilj da se „dođe do Moskve", smatra Špindel. Ona upozorava da, što ukrajinske oružane snage dalje budu napredovale, to veći i rizik da će Rusija uspjeti da otsječe tu grupu od snabdijevanja. Prema njenom mišljenju, da bi Ukrajina postigla vojne ciljeve, ona ne mora da prodre duboko u teritoriju Ruske Federacije, već da „napreduje do mjesta sa kojih se vrše napadi i gdje se čuva oružje".

Istovremeno, Kijev treba da održi ravnotežu i da uzme u obzir poziciju SAD, smatra Špindel. Ukrajina je do sada, prema mišljenju američke profesorke, napredovala „dovoljno da bi operacija bila osjetljiva za Rusku Federaciju, ali nedovoljno da bi SAD i drugi partneri Ukrajine strahovali od moguće eskalacije". Sve u svemu, Špindel ne očekuje da će događaji u Kurskoj oblasti donijeti „značajne promjene" u samom toku rata. Ona smatra da će „takvih operacija biti još, a Ukrajina će pokušati da postigne efekat iznenađenja". Cilj je, zaključuje Džen Špindel, „izbaciti Rusiju iz ravnoteže".

*ovaj članak je najprije objavljen na ruskom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu