Borba za “mrtvog konja” u Bosni i Hercegovini
11. mart 2021
Niko više i ne broji najavljene referendume u Republici Srpskoj, bilo da se radi o štetnom djelovanju visokog predstavnika ili funkcionisanju pravosuđa. Ili o nekoj drugoj visokopolitičkoj temi, zbog koje bi se mogao raspisati referendum u RS.
"Ako strane potpisnice Dejtonskog sporazuma ne traže imenovanje novog visokog predstavnika, za nas taj visoki predstavnik neće biti važeći. I zato ova skupština mora da kaže da je on nepoželjan kao takav. I zato ovo ima smisla, da imamo kuraž da kažemo svoj stav”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, na sjednici Narodne skupštine, koja je usvojila niz zaključaka, među kojima je i onaj o pokretanju razgovora o mirnom razlazu unutar BiH, ukoliko ne bude dogovora o poštovanju Dejtonskog sporazuma.
12 godina sa Inckom na čelu
Sve ovo dolazi u jeku imenovanja Kristijana Šmita, njemačkog političara koji bi uskoro trebao sjesti na najmoćniju poziciju međunarodne zajednice u BiH, ili onoga što je od nje ostalo. Ostalo, jer se malo šta promijenilo od izjave tadašnjeg visokog predstavnika u BiH, Miroslava Lajčaka 2009. godine, kada je palicu međunarodne zajednice prepustio aktuelnom šefu OHR-a Valentinu Incku, rekavši “da ne želi da bude jahač mrtvog konja”, objasnivši da misli na instrumente međunarodne zajednice koji se koriste u BiH.
Analitičari smatraju da se sada situacija oko imenovanja visokog predstavnika na prvi pogled zakomplikovala ali da je imenovanje neminovno, posebno u sadašnjem političkom diskrusu.
"Vlasti Republike Srpske već dugo vremena zagovaraju zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika. Istina, postoji paradoks u tom zagovaranju jer ne čine gotovo ništa na ispunjavanju uslova 5 + 2, koje je neophodno ispuniti da bi ova kancelarija bila zatvorena. Sem toga, prijetnjama referendumom samo se produžava vijek trajanja OHR-a, što je izrečeno i u Narodnoj skupštini”, kaže analitičarka iz banja Luke Tanja Topić.
Podrška visokom predstavniku iz BiH u ovom trenutku dolazi samo od bošnjačkog političkog korpusa. Hrvatski narodi sabor (HNS), tijelo koje okuplja sve političke partije sa hrvatskim predznakom u BiH, reagovalo je na nedavnu posjetu ministra spoljnih poslova BiH Bisere Turković Njemačkoj, i ocjeni da je neophodan snažniji angažman OHR-a u BiH. Kaže se da je Turković izašla iz okvira svojih nadležnosti, te da ne predstavlja stav HNS-a i stranaka koje ga čine.
Treba li OHR BiH
“Gospođa Turković javno, na sebi svojstven način, traži od ministra Masa intervencije OHR-a, čineći teške diplomatske i političke propuste na evropskom putu BiH. Podsjećamo, Evropska komisija je službeno kao jedan od prioritetnih uslova navela gašenje OHR-a kroz sljedeće razdoblje, i upravo to je jedan od ključnih zadataka novog visokog predstavnika, gospodina Šmita”, poručuju iz HNS-a.
Upravo nakon sastanka Turkovićeve i Masa, prije nekoliko dana, otvorilo se pitanje u kom obliku će se sprovoditi djelovanje novog visokog predstavnika i kakva će uloga Njemačke će biti u svemu tome. Osim vrhunca te ofanzive, koja se očekuje na ljeto, velikim samitom u okviru Berlinskog procesa, tu je i pokretanje stvari sa mrtve tačke kroz imenovanje Šmita i snažniji angažman međunarodne zajednice u BiH. Međutim, kada je riječ o sprovođenju te inicijative, njemački šef diplomatije Hajko Mas, kaže da Šmit nije problem, već da se radi o tome da li BiH uopšte želi zadržavanje funkcije visokog predstavnika.
„U razgovorima koje vodimo dobijamo mnogo podrške za Kristijana Šmita. Tamo gdje nema podrške ne radi se toliko o Šmitu kao osobi, već generalno o pitanju treba li ta funkcija uopšte dalje da postoji. Na osnovu svega što smo čuli, smatramo da je svrsishodno da OHR treba da postoji", rekao je Mas.
Sa tim se ne slažu u Republici Srpskoj. Zvanična Banjaluka traži ocjenu rada visokog predstavnika, dogovor strana potpisnica Dejtonskog mirnog sporazuma u vezi sa novim imenovanjem, a ako se to ne desi, kao opcija se spominju razgovori o razlazu.
Ni Srbija ne bi dala zeleno svjetlo
"Srbi su dobili rješenje nacionalnog pitanja u Dejtonu. Samo suicidni ludak može sa tim da se igra. Imamo pravo veta na cijeloj a neprikosnovenu vlast na pola teritorije BiH. Zašto pričamo o secesionizmu kada znamo da nas ni Srbija ne bi priznala. 25 godina je prošlo od rata a mi se vrtimo oko istih tema”, rekao je tokom skupštinske rasprave poslanik opozicije, Nebojša Vukanović.
Dodik je samo dan ranije bio u posjeti Beogradu, gdje se sastao sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, ali o detaljima u vezi sa ovom temom, nije bilo riječi. Podrška Srbije i dalje se ogleda u poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, sastavljenoj od dva entiteta.
Dodikovi pozivi na secesiju, nastavak su "kontinuiteta gonocidne politike”, kaže hrvatski član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.
"Za dva dana bi doživjeli potpuni debakl. Ako želi vidjeti nestanak Republike Srpske, neka pokuša sprovesti to što govori. Pošto sam siguran da to ne želi, Dodiku bi bilo bolje da se okrene rješavanju stvarnih problema građana, a ne da se moramo raspravljati o njegovim ispadima”, kaže Komšić.
I u principu, to je sva politika koja se može izvući iz ovog nastupa- provokacija međunarodne zajednice kako bi se održale tenzije a sa druge strane, bez institucionalne podrške za sprovođenje.
“Pravno gledano, radi se o običnom političarenju. Ova sjednica najbolje opravdava ostanak OHR- u BiH”, kaže Senad Bratić iz SDA.
Na stavove iz RS reagovali su i z OHR-a i Amabsade SAD-a. Ponovili su stavove da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, odnosno, da o zatvaranju OHR-a odlučuje jedino Savjet za implementaciju mira u BiH.
Ozbiljne namjere Njemačke
Njemačka je ozbiljna u namjeri da dovede svog čovjeka na čelo OHR-a, iako je bila jedan od najvećih zagovornika gašenja ove kancelarije, kaže Tanja Topić. Smatra da su sada namjere jasne.
"Naravno, krajnja intencija Njemačke je da se u perspektivi ukine ova kancelarija, ali sasvim sigurno da to neće ići ni brzo ni lako. Do toga može doći tek nakon što se ostvari napredak u funkcionisanju nefunkcionalne BIH. Teško mi je zamisliti da će ta imaginarna konstrukcija zvana međunarodna zajednica, prepustiti BiH sada nama”, kaže Topić, navodeći da je samo pitanje kako će se SAD ponašati, odnosno da li će Evropi prepustiti potpuni uticaj.