Borba protiv korone i borba za demokratiju
19. novembar 2020
Unutra, u Bundestagu, dva sata žestoke svađe. Ispred, na ulici, hiljade demonstranata, i policija koja vodenim topovima rastura skup zbog nepoštovanja mjera odstojanja i nošenja maske.
Takav scenario politički Berlin nije vidio godinama. Parlament je izglasao nove izmjene Zakona o zaštiti od zaraza i kritičari mjera protiv korone su pozvali na juriš na Bundestag.
Mjesecima se život u Njemačkoj, kao i mnogim zemljama svijeta, vrti oko borbe protiv pandemije. U to spadaju konkretne mjere kao nošenje pokrova za nos i usta, zabrana ili ograničenje okupljanja, ograničenja u polju kulture, gastronomije, hotelijerstva ili vjerskih obreda.
Za bezmalo svakog u Njemačkoj to su bolna, ponekad i iritantna ograničenja. Ona diraju u osnovna prava.
No u srijedu je riječ bila o nečem većem. Iz tabora negatora korone i miljea desničarske Alternative za Njemačku (AfD) su planovi vladajuće koalicije označeni kao „Ermächtigungsgesetz“ – i tako simbolično izjednačeni sa Zakonom o prenosu nadležnosti kojim je parlament 1933. Hitleru predao svu moć.
Već je i takav izbor riječi sramotan. Jer taj zakon iz 1933. bio je zloslutno odustajanje Njemačke od parlamentarizma. Socijaldemokrate i komunisti, koji su se usprotivili prenošenju svakolike vlasti nacističkom fireru, svoj su otpor plaćali životima.
Neki poslanici AfD su se u srijedu priključili demonstrantima. Poslanik Petr Bistron je u izjavi za medije rekao da je poređenje sa 1933. primjereno, pa je još i obavezu nošenja maske uporedio sa zabranom rada Jevrejima u nacističkoj Njemačkoj.
To je odurno. To je cinično prema svima koji su patili pod nacističkom diktaturom, prema Jevrejima koji su sistematski istrijebljivani u rasističkom ludilu. Ovakva izjava gazi osnovni demokratski konsenzus i vrijeđa današnju politiku koja se dovija oko najboljeg načina borbe protiv pandemije.
Ali ispad je paradni primjer da se desničarski populisti ne brinu za demokratiju već za osvajanje poena na ulici, u čudnovatoj smjesi desničarskih ekstremista, onih koji naglabaju o zavjerama, i onih koji pate zbog epidemije i mjera.
Parlamentarno sučeljavanje spada u demokratiju. I tako je u Bundestagu viđena jedna od najuzbudljivijih debata godine, kojoj je AfD doprinio galamom.
Najbolji govori nisu došli od predstavnika vladajuće većine, već od šefa Liberala Kristijana Lindnera i političara Ljevice Jana Kortea. Obojica su tražili da Vlada ne zaobilazi parlament u odlukama tokom pandemije.
Obojica su detaljno objasnili kakve je sve promjene donijela – veoma kratka – rasprava u Bundestagu te kakve bi još promjene mogle biti donešene da je ostavljeno više vremena za pripremu i raspravu.
Na posljetku, govornici su podsjetili na suštinski značaj opozicije u politici. Velika koalicija Demohrišćana i Socijaldemokrata je možda praktična kada treba upravljati krizom. Ali ovoj zemlji je potrebno da se opozicija više uvaži.
Bundestag je izglasao zakon (sa 415 glasova za i 236 protiv), odmah je glasao i Bundesrat (Vijeće nemačkih pokrajina), i još iste večeri je zakon potpisao predsjednik.
Njemačka će ostati demokratija, kao i dan prije toga: iznurena koronom, ponekad očajna kao kada se traži pravi odnos prema zarazama u školama. Njemačka ostaje ista ona zemlja u kojoj u mnogim klinikama medicinsko osoblje pada s nogu pa ipak pruža nadljudski napor.
Brojke novozaraženih i mrtvih pokazuju koliko je stanje ozbiljno. U skladu sa tim, srijeda je bila ozbiljan politički dan. Nasuprot tome, ono što smo vidjeli na ulici i čuli od desničarskih populista bilo je sumorno.
Svađa će postati još oštrija i ružnija. Demokratija je na probi koju će, čini se, ipak položiti.