„Blisko sarađujemo sa Šmitom, ali on djeluje nezavisno“

Povodom nedavnog produžavanja mandata njemačkog Bundesvera na Kosovu, list Velt objavljuje intervju sa Manuelom Saracinom. Specijalni izaslanik njemačke vlade za Zapadni Balkan govorio je o dijalogu Beograda i Prištine, o situaciji u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, ali prije svega o uticaju Rusije u regionu.

Da li podržava poteze visokog predstavnika u BiH?

Osvrnuvši se dalje na situaciju u Bosni i Hercegovini, novinarka podsjeća da je visoki predstavnik Kristijan Šmit nedavno „odozgo naredio formiranje vlade", jer nije bilo moguće formirati koaliciju. „Umjesto da se pozabavi istinskom reformom izbornog sistema, za koji se vjeruje da je najkomplikovaniji na svijetu, on je samo napravio još veći haos", ocjenjuje novinarka, a Saracin odgovara:

„Mnogo razgovaramo sa njim, a i blisko sarađujemo, ali on djeluje nezavisno kada koristi svoja ovlašćenja. A činjenica da je većina u parlamentu Federacije, nakon višegodišnjeg zastoja, uspjela da se usaglasi o ponovnom formiranju vlade, za početak je ohrabrujući znak."

- pročitajte još: SZ: "Šmit preferirao ne samo HDZ već i SDA"

A na pitanje da li to znači da Berlin podržava Šmitove odluke, Saracin odgovara: „Gospodin Šmit bi želio da BiH, a prije svega bošnjačko-hrvatska Federacija, postanu djelotvorniji. A mi želimo da njegove odluke doprinesu da se to i postigne. Mislim da bi bio važan signal ako bi BiH konačno bila u stanju da se realno ostvari na takav proevropski način. A ako reforme ponovo ne bi napredovale, to bi naravno bio loš znak. Lopta je na terenu i sada je sve na igračima – kako na nacionalnom, tako i na entitetskim nivoima."

Rusija nema interesa za mirno rješenje

„Možda još nema dogovora između dvije strane (oko Zajednice srpskih opština), ali sada barem po prvi put postoje koncepti na stolu o tome kako bi srpski interesi s jedne i sposobnost Kosova da djeluje kao država s druge strane, mogli da se pomire. Do sada je to uvijek bila samo teorijska rasprava", kaže Saracin izražavajući ujedno nadu da, „ako uspijemo da uđemo u pozitivan proces i izgradimo međusobno povjerenje, onda možemo da stignemo veoma daleko."

- pročitajte još: Vučiću je sada problem prorusko raspoloženje koje je ranije širio

Odgovarajući na pitanje o uticaju Moskve, njemački izaslanik kaže: „Relativno je jasno da Rusija nema interesa za mirno rješenje, ali ne da bi podržala Srbiju, već da bi Evropsku uniju zaokupila sukobom i podrila evropsku budućnost Zapadnog Balkana."

Na konstataciju novinarke da se „EU već dugo udvara Srbiji, posebno od početka rata u Ukrajini" i pitanje „zašto onda ta država ne može da se obaveže na Evropsku uniju", Saracin odgovara: „Zato što i dalje imamo problem s tim što mnogi politički akteri čekaju i žele da donesu strateške odluke tek kada budu znali kako će se rat u Ukrajini završiti. Mislim da je to pogrešan put, smatram da je sada vrijeme da stanemo zajedno i nedvosmisleno se posvetimo zapadnim vrijednostima, i to što je prije moguće."

Glavobolja

„Mene prijateljstvo Srba i Njemačke na ekonomskom planu ne brine", kaže Saracin, „svi u Srbiji znaju gdje će zemlji biti bolje u budućnosti. Ali, od raspoloženja stanovništva i spoljne politike zemlje me boli glava. Tamo ima toliko proruske propagande koja Srbiju sve više udaljava od Evrope."

„Pružamo ruku našim partnerima u Srbiji", kaže Saracin, „ali sada očekujemo jasnu posvećenost Evropi, evropskim vrijednostima, Ohridskom sporazumu."

Šta očekuje od izbora u Crnoj Gori?

Odgovarajući na pitanje o, kako je novinarka navela, „spektakularnoj promjeni vlasti poslije 36 godina" u Crnoj Gori, gdje je „aktuelni predsjednik Milo Đukanović izgubio od svog proevropskog konkurenta Jakova Milatovića", Saracin kaže da se nada da će predstojeći parlamentarni izbori „okupiti stabilnu i proevropsku većinu u vladi, s kojom se Crna Gora može vratiti na kurs reformi u skladu sa EU."

- pročitajte još: BiH između Mila i Jakova

„Taj kurs reformi je", smatra, „izgubljen u previranjima proteklih nekoliko godina."

„Milatović je barem", kako kaže novinarka Velta, „rekao da će priznati granice Kosova i da neće negirati masakr u Srebrenici, što se ne može reći za svakog političara na Balkanu. Govorim o Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske i još jednom prijatelju Vladimira Putina."

„Da", kaže Saracin, „Rusija je posljednjih godina mnogo investirala u određene ličnosti na Balkanu."

Uticaj Kine?

Za kraj, njemački izaslanik je govorio i o uticaju Kine, ocijenivši da Peking „veoma dobro razumije zašto je zapadni Balkan od strateškog značaja u Evropi."

„Možda bi toga i u Njemačkoj trebalo češće da budemo svjesni i da pogledamo malo geografsku kartu. Šest zemalja zapadnog Balkana su u sredini Evrope i po mnogo čemu su nam veoma bliske. Zato smo mi kao savezna vlada toliko posvećeni tom regionu", kaže Saracin.

- prčitajte još: Štajnmajer: Zapadni Balkan ni u kom slučaju nije zaboravljen

„Čvrsto sam uvjeren", dodaje, „da Kina nije zainteresovana za taj region zbog zapadnog Balkana, već zbog njegovog strateškog položaja i njegovih izgleda za članstvo u Uniji. Zato mi konačno moramo da pokrenemo debatu o tome kako da te zemlje, čim ispune uslove, što brže uđu u Evropsku uniju."

Priredio: I. Đerković

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu