BiH nije „fenjeraš“
7. maj 2020
Koliko je pandemija korona virusa promijenila Vaš strateški pristup i Vašu politiku prema Zapadnom Balkanu?
Vjerujem da je pandemija još više ojačala naše obaveze prema Zapadnom Balkanu. Ako pogledate šta mi sada radimo, vidjećete da smo u svih šest država odmah poslali praktičnu pomoć. Od prvog dana smo u kontaktu kako bismo im pomogli u krizi. Drugi centralni element je naravno neophodnost da se sada strateški investira u region. To važi kako za politiku, tako i za privredu. Mogli bismo, a i trebalo bi da mnogo više učinimo u privrednom smislu. Nadam se da ću u tom pogledu dobiti jasne smjernice šefova država i vlada.
Crna Gora i Srbija su države koje su najdalje odmakle na putu ka članstvu u EU, iako se srpski predsjednik, Aleksandar Vučić u posljednje vrijeme žali kako ga je EU u pandemiji ostavila na cjedilu. On kaže da nema evropske solidarnosti. Šta Vi kažete na to? Okreće li se on sada više Kini ili SAD?
To stalno slušam. Ali, ako se pogleda šta je predsjednik Vučić rekao posljednjih nedjelja, onda se vidi da je veoma zahvalan na našoj solidarnosti, koju je iskusio iz Evrope. Mislim da su tu njegove javne izjave bile veoma jasne. Ono što smo mi isporučili imalo je smisla. Istinsku pomoć možete da vidite na licu mjesta. A to je sada sve iza nas. Pomoć je pomoć, bilo da dolazi od nas ili od drugih. Ako mi možemo da pomognemo onda bi to trebalo i da uradimo.
Albanija i Makedonija čekaju na otvaranje pristpunih pregovora.Francuska je prethodno zahtijevala i dobila reviziju procesa pristupanja Uniji. Da li je EU zaista spremna za ozbiljne pregovore o članstvu?
Da, mislim da da. EU je spremna. Sve države članice su se u martu obavezale na otpočinjanje pregovora sa obje zemlje. Uvjeren sam da ćemo to sada učiniti. Mislim da su to stvari evropske kulture pregovaranja, da postoje zapreke i napretci. Na kraju se računa postignuto. Ako pogledate na to šta radi aktuelna Evropska komisija, onda ćete vidjeti da je tema Zapadni Balkan i proširenje ponovo na dnevnom redu. Šefovi će se time pozabaviti, čak i usred korona-krize. Mislim da je to veoma jasno priznanje od strane EU.
Imate li u glavi konkretan datum za početak pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom? Kad počinjete?
Razumijete da je sa koronom na dnevnom redu veoma teško odrediti tačan datum. Ali, mogu vam sa sigurnošću reći da mi veoma, veoma naporno radimo kako bismo predstavili godišnji izvještaj o proširenju. U njemu će biti sadržan i prijedlog za konkretan okvir pregovora. To je prvi korak ka istinskim pregovorima. Evropska komisija ne gubi vrijeme. Činimo sve kako bi proces što je brže moguće krenuo naprijed.
Kosovo i Bosna i Hercegovina su još uvijek daleko od zvaničnih pregovora o učlanjenju. Kada će na primjer Kosova i Srbija da riješe problem pitanja državnosti i granica? Vidite li tu neku šansu?
Mislim da će se za to ukazati prilika nakon izbora u Srbiji (21. juna prim. red). Mislim da bismo tada mogli da veoma brzo počnemo da radimo na rješenju. U kontekstu pandemije korona virusa, vidio sam veoma pozitivne signale. Na primjer „zeleni koridor", koji je uspostavljen u cijeloj EU za prekogranični promet robe i kamiona, uspostavljen je i u cijelom regionu Zapadnog Balkana. I to je pozitivan signal. To je veoma obećavajuće kada se radi o rješenju posljednjih problema između Srbije i Kosova.
SAD su posredovale u jednom dogovoru između Kosova i Srbije, koji je čini se opet propao na Kosovu. Da li su SAD konkurent za Vas kada se radi o rješenju ovog pitanja?
Vidite, ovdje nije reč o trci. Ovaj problem je mnogo važniji od pitanja ko će se na kraju kititi posredničkim uspjehom. Mi smo Sjedinjenim Državama strateški partner u tom regionu. Mi treba da zajedno. Što se mog dijela posla tiče, spreman sam da u tom smislu dam doprinos. Ja ću se i dalje koliko je moguće snažno zalagati.
Koje perspektive vidite za Bosnu i Hercegovinu? Zar ova zemlja ne nazaduje kada je riječ o pitanju proširenja? Je li ova zemlja fenjeraš?
Ne, mislim da ne. Otkako je konačno formirana vlada, odmah su donesene ozbiljne odluke. Prije nekoliko dana vladi je pošlo za rukom da se dogovori o svih 14 pitanja koje je Bosna i Hercegovina morala da uradi prije nego postane kandidatkinja za članstvo u EU. Sada smo usvojili konkretan raspored. Mi smo sastavili listu od 14 zahtjeva, koji bi morali da se ispune na putu ka članstvu. To što se ovdje krenulo naprijed mi uliva nadu da ću veoma brzo krenuti u razgovore sa vođstvom u BiH. Trebalo bi da ostvarimo napredak, iako možda ne do kraja godine, ali napredak ostaje moj lični cilj.
Intervju vodio Bend Rigert
Oliver Varhelji (48) je komesar EU za proširenje i evropsku susjedsku politiku. Mađarski diplomata je prethodno bio stalni predstavnik svoje zemlje u institucijama EU u Briselu. Varhleji je 2004. učestvovao u pregovorima o pristupanju Mađarske Evropskoj uniji.